Barack Obama će dati jamstava svojim saveznicima u NATO-u - Estoniji, Latviji i Litvi - da će Savez biti čvrsto uz njih ako Moskva usmjeri svoju pažnju na te tri zemlje.
Pročitajte i ovo
Bit će to drugi posjet nekog američkog predsjednika Estoniji, nakon onog Georgea W. Busha 2006. Obama će se u srijedu sastati sa svih troje baltičkih lidera zajedno te održati govor.
Bijela kuća priopćila je da će američki predsjednik tijekom tog posjeta naglasiti važnost Članka 5 Povelje NATO-a o zajedničkoj obrani svake zemlje članice.
Na summitu NATO-a Obama će se naći na istom mjestu s mnogim europskim čelnicima koji su mu se priključili u uvođenju ekonomskih sankcija Moskvi zbog upada u Ukrajinu.
Fokus summita bit će usmjeriti pažnju Saveza na istok koji bi trebao biti bedem protiv ruskog ekspanzionizma u istočnoj Europi.
'Nemojte se s nama šaliti, jedna smo od vodećih nuklearnih nacija!'
Ukrajina je u petak kazala da namjerava obnoviti postupak prijema u NATO. U travnju 2008. na summitu u Bukureštu, čelnici zemalja članica NATO-a dogovorili su se da Ukrajina ima preduvjete da se pridruži Savezu što je jako naljutilo Rusiju. No, 2010., proruska ukrajinska vlada predsjednika Viktora Janukoviča odustala je od tog cilja.
Premijer Arsenij Jacenjuk kazao je ovog tjedna da Ukrajina očekuje 'ključne odluke' na summitu NATO-a 4. i 5. rujna.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen kazao je da će NATO u potpunosti poštovati bilo koju odluku koju donese ukrajinski parlament vezano za ulazak u zapadni vojnopolitički savez.
Jedna od tema Obaminog puta u Europu bit će i kako se suprotstaviti militantima Islamske države koji imaju svoja uporišta u Siriji, a u Iraku na više frontova pobjeđuju vladine snage.
Izazov će biti i kako uvjeriti vođe NATO-a da povećaju izdvajanja za obranu. Europske vlade zaostaju za svojim obećanjima o 2 posto BDP-a za obranu.
Nove snage NATO-a za brzo djelovanje od 10.000 vojnika
Sedam zemalja članica NATO-a planira utemeljiti nove snage za brzo djelovanje od najmanje 10.000 vojnika kao dio planova o jačanju obrane Saveza u svjetlu ruske intervencije u Ukrajini, objavio je u petak Financial Times.
Cilj je stvoriti snage koje bi bile spremne za brzo raspoređivanje i održavale bi redovite vježbe.
Snage pod vodstvom Velike Britanije uključivale bi zračne i pomorske postrojbe kao i kopnene snage, piše list.
Zemlje koje su postigle dogovor o novim snagama su Danska, Latvija, Estonija, Litva, Norveška i Nizozemska, a interes je izrazila i Kanada, kaže list.
Očekuje se da bi britanski premijer David Cameron trebao najaviti stvaranje novih snaga sljedeći tjedan, što se vremenski podudara sa summitom NATO-a u Walesu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
