Raste globalno zatopljenje (Foto: Dnevnik.hr) - 4
Raste globalno zatopljenje (Foto: Dnevnik.hr) - 4

Ako ste mislili da je rasprava o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju prisutna u medijima odnedavno – prevarili ste.


Posljednjih nekoliko godina internetom se proširila fotografija članka jednih novina s Novog Zelanda koja datira iz davne 1912. godine. U njemu se navodi kako potrošnja ugljena može izazvati vrlo negativne posljedice na klimu. Originalni članak može se pronaći u digitalnom arhivu Nacionalne knjižnice Novog Zelanda.

U to vrijeme godišnje je izgaralo čak dva milijuna tona ugljena što je uzrokovalo da u atmosferu ode nevjerojatnih sedam milijuna tona ugljičnog monoksida. Prema tome, čak i u 1912. godini negativan utjecaj na klimu bio je prisutan, a efekt povećavanja temperature na Zemlji nije se morao dogoditi istog trenutka već i kroz nekoliko stoljeća. Članak objavljen godinu dana prije ovog iz 1912., također je upozoravao na čudne meteorološke promjene i ukazivao na veliku potrošnju ugljena.

Suša izazvana zatopljenjem/Ilustracija (Foto: AFP)
Suša izazvana zatopljenjem/Ilustracija (Foto: AFP)

Tada je bila razvijena i teorija o efektu staklenika, koju je još 1896. postavio švedski znanstvenik Svante Arrhenius. Proces je to u kojem naš planet ne uspijeva održati ravnotežu između energije prikupljene sa Sunca i topline izračene u svemir. Zagađivanjem atmosfere raste koncentracija plinova koji potom vraćaju dio topline na Zemlju zbog čega dolazi do porasta temeperature u atmosferi. Za sve je kriv uglični dioksid.

Švedski znanstvenik zaključio je kako su emisije CO2 nastale ljudskom aktivnošću dovoljno jake da promijene klimu na planeti. Pomalo je zabrinjavajuća činjenica da čovječanstvo i nakon toliko godina još ne zna odgovore na sva pitanja po pitanju globalnog zatopljenja, ali ni kako promijeniti svoje navike da stvore bolju budućnost za svoje potomke i generacije koje će nas naslijediti na Zemlji.