Nova predsjednica Sjeverne Makedonije u prisezi odbila izgovoriti ključnu riječ

Gordana Siljanovska-Davkova, prva predsjednica Sjeverne Makedonije u nedjelju je u prisezi odbila izgovoriti novo ime države koje se koristi od sporazuma s Grčkom 2018.

"Izjavljujem da ću dužnost predsjednice Makedonije obnašati savjesno i odgovorno, da ću poštovati ​​Ustav i zakone te da ću štititi suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Makedonije”, rekla je Siljanovska-Davkova pred saborskim zastupnicima i uzvanicima na održanoj svečanosti.

Pročitajte i ovo "Oni ne žele mir" Erdogan žestoko napao Izrael: "Hitlera bi učinili ljubomornim svojim genocidnim metodama"

U službenom se tekstu koristi ustavni naziv države - Sjeverna Makedonija. Kandidatkinja nacionalističke desnice Siljanovska-Davkova 8. svibnja izabrana je na petogodišnji mandat u drugome krugu predsjedničkih izbora. Pobijedila je socijaldemokrata, predsjednika u odlasku Stevu Pendarovoskog sa 65 posto glasova.

Prva je žena na ovoj poziciji od proglašenja nezavisnosti ove balkanske zemlje godine 1991.

Pročitajte i ovo Slažu se u jednom Plenković i Tomašević na Trgu dočekali Baby Lasagnu: "O žiriju mislim kao i svi vi ovdje"

Nova predsjednica je umirovljena sveučilišna profesorica i u subotu je proslavila 71. rođendan. U govoru je kazala da će biti predsjednica "svih građana" i pozvala je na "jedinstvo" u zemlji.

Skoplje je godine 2018. sklopilo "povijesni" sporazum s Grčkom, u sklopu kojega je pristalo da će u naziv države dodati zemljopisno obilježje "Sjever", kako bi se okončala dugogodišnja svađa sa susjednom državom, koja joj je zbog toga blokirala članstvo u NATO-u i pristupne pregovore s Europskom unijom.

Pročitajte i ovo Okupili se u Donjoj Gradini Održana komemoracija za žrtve Jasenovca, Dodik najavio nastavak političke borbe: "U Srebrenici se nije dogodio genocid"

Država je postala članica NATO-a 2020. Sporazumu s Grčkom protivila se desničarska nacionalistička stranka VMRO-DMPNE, čija je Siljanovska-Davkova kandidatkinja na ovim izborima.

Zbog povratka na vlast desno orijentirane oporbe u ovoj siromašnoj balkanskoj državi od 1,8 milijuna stanovnika postoji rizik od ponovnog oživljavanja napetosti s Grčkom, ali i s Bugarskom koja postavlja vlastite uvjete za napredak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije u EU.