Nizozemska i Danska dva su najbolja mjesta za biti dijete na temelju mjera mentalnog blagostanja, fizičkog zdravlja i vještina, otkrilo je istraživanje koje je u srijedu objavila UN-ova organizacija za djecu UNICEF.
Izbori za Zagreb
Urnebesni smijeh u studiju: Nakon govora Selak Raspudić Ivana Petrović rekla samo jednu riječ
Ima li kraja?
Nova smrt na cesti: Motociklist izletio u zavoju i poginuo, poslane sve hitne službe
Gusti dim i pepeo
VIDEO Erumpirao vulkan, ljudi bježe u panici: Stižu zastrašujući prizori
Francuska je zauzela treće mjesto, a slijede je Portugal i Irska, navodi se u izvješću UNICEF-a, u kojem su uspoređeni podaci iz 43 zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i EU-a.
Novi Zeland, Kolumbija, Meksiko, Turska i Čile najlošije su rangirane zemlje.
Pad u mnogim zemljama
U izvješću se navodi da su mnoge zemlje pretrpjele nagli pad akademskih vještina djece zbog zatvaranja škola tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Djeca u vrtiću, ilustracija
Foto:
Getty Images
Direktor UNICEF-ova ureda za istraživanja Innocenti Bo Viktor Nylund rekao je da su se djeca već borila na više frontova prije pandemije.
"Sada, suočene s rastućom gospodarskom neizvjesnošću, zemlje moraju dati prioritet obrazovanju, zdravlju i dobrobiti djece kako bi osigurale njihovu životnu perspektivu i sreću, kao i ekonomsku sigurnost naših društava", kazao je.
U 43 zemlje procijenjeno je da oko osam milijuna 15-godišnjaka - oko polovice dobne skupine - nije funkcionalno pismeno i ne zna brojiti, što znači da nisu bili u stanju razumjeti osnovni tekst.
Zabrinutost za mentalno zdravlje
Udjeli su bili najveći u Bugarskoj, Kolumbiji, Kostariki, Cipru i Meksiku. Bilo je svijetlih točaka, sa stalnim smanjenjem smrtnosti djece, ukupnim smanjenjem samoubojstava adolescenata i povećanjem stopa završavanja škole. Međutim, izvješće je izazvalo zabrinutost zbog mentalnog zdravlja s padom zadovoljstva životom djece. Japan je jedina zemlja koja je zabilježila značajan napredak.
Djeca
Foto:
DNEVNIK.hr
Pogoršano i tjelesno zdravlje
Pogoršano je i tjelesno zdravlje djece, a broj djece s prekomjernom tjelesnom težinom i dalje raste, što je podatak koji jako brine. "U jeku pandemije podaci su postavili zabrinjavajuće mjerilo za dobrobit djece, posebno za djecu iz nepovoljnog položaja", rekao je Nylund. "Opseg izazova s kojima se djeca suočavaju znači da nam je potreban koherentan, holistički pristup koji se odnosi na cijelo djetinjstvo i koji se bavi njihovim potrebama u svakoj fazi njihova života", dodao je.