U zemlji u kojoj su birači bili strogo podijeljeni između dviju stranaka koje su grčkom vladale od pada vojne hunte prije gotovo četiri desetljeća, socijalista i konzervativne Nove demokracije, sadašnji vakuum u vlasti mogao bi gurnuti Grčku u dugotrajni politički kaos.
U istraživanju javnog mnijenja instituta MRB na pitanje koja stranka bi bila prvi odabir na izborima, odgovor ‘Nitko/Ne znam/Neka druga stranka’ kombinirano je prikupio 29,7 posto glasova ispitanika, više od bilo kojeg drugog odgovora.
Razočaranost u političare raste iz mjeseca u mjesec jer Grci, iznervirani mjerama štednje koje od Grčke zahtijevaju zajmodavci kako bi je spasili od bankrota, za svoje nedaće sve češće optužuju tradicionalne stranke pa je malo vjerojatno da će itko ostvariti uvjerljiviju pobjedu na izborima.
Na upit tko je taj kome će dati glas na izborima, 65-godišnja umirovljenica Vana Papadopulu odgovorila je da je izbor jasan. ‘Nitko. Nitko. Ni-tko’, rekla je sjedeći na klupici ispred zgrade parlamenta.
‘Nekad sam im vjerovala, ali više ne. Svih 300 (zastupnika) su nepošteni. Dok mi patimo, oni se bogate’, rekla je s gorčinom u glasu.
‘Nema nijedne stranke koja može donijeti nešto novo, nekakvo rješenje koje će nas izvući iz krize’, izrazila je Ana Georgantidu (23) stajalište koje dijeli većina Grka.
Užasnuta političarima za koje smatra da su više posvećeni borbi za položaj nego spašavanju Grčke, rekla je da ili neće izaći na izbore ili će namjerno pogrešno ispuniti listić.
Budući da je prag za ulazak u parlament samo 3 posto glasova birača, analitičari smatraju da će broj stranaka u idućem sazivu porasti s pet na sedam ili više, zbog čega je sve izglednije da će iduću vladu formirati ne pretjerano stabilna koalicije.
Iako je zbog loše gospodarske situacije bila prisiljena vratiti se roditeljima kako bi smanjila troškove života, Georgantidu nije unaprijed protiv stezanja pojasa koje zahtijevaju EU i MMF, jer smatra de se na taj način, ako se sve izvede kako treba, Grčka može vratiti na put napretka.
No smatra kako su tradicionalne stranke međusobno prebliske u stečenim interesima da bi se učinkovito pozabavile kriznim mjerama.
‘Želim nekoga tko može provesti plan u djelo. Želim nekoga tko nam može dati nadu, tko neće samo pričati da će biti bolje, nego to i ostvariti’, kazala je.
Anketa MRB-a pokazala je da se na pitanje koja od dviju najvećih stranaka može riješiti probleme Grčke samo 7,6 posto ispitanika odlučilo za socijaliste, a 16,3 za konzervativnu Novu demokraciju, dok je odgovor ‘Nijedna’ odabralo 66,8 anketiranih.
Više od dvije trećine ispitanika smatra da Grčku iz krize može izvući samo koalicijska vlada, dok bi svu vlast samo jednoj stranci dalo tek 13 posto, iako su se posljednje dvije koalicijske vlade u Grčkoj raspale nakon samo nekoliko mjeseci 1989. i 1990.
No u Novoj demokraciji to ne vide istim očima, jer je njezin predsjednik Antonis Samaras u četvrtak krenuo u predizbornu kampanju tvrdnjom da mu treba apsolutna većina u parlamentu kako bi mogao restriktivne mjere na koje je Grčka morala pristati pretvoriti u strategije koje promiču gospodarski rast.
Upravo takvo politikanstvo uzrokuje gnjev birača pred čijim se očima zbog sve snažnije recesije zatvaraju obrti i snižavaju cijene nekretnina, a nezaposlenost je već prerasla na rekordnih 18 posto. ‘Gade mi se’, rekao je 25-godišnji Nikos.
Dvjema strankama, tradicionalnim političkim rivalima, prijete neki novi igrači na političkoj sceni. Bivši socijalistički zastupnik Panajotis Kurublis želi okupiti sve stranke i pokrete lijevog predznaka, među kojima i demokratsku ljevicu i Pokret neovisnih, kako bi ujedinjeni postali druga najveća politička snaga u zemlji, veća od socijalista.
Poput mnogih kritičara bivše vlade socijalista Georgea Papandreua, on tvrdi da su mnoge mjere dogovorene, ali je bivši premijer odugovlačio s provedbom mnogih reformi, osobito glede borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza, nezamislivo raširene navike među bogatim Grcima.
‘Već dvije godine smanjuju plaće, mirovine i socijalna prava, ali se s istim žarom ne obračunavaju s visokim cijenama, kartelima i nepravdom’, rekao je Kurublis, koji je u lipnju izbačen iz Socijalističke stranke nakon što je glasovao protiv novih mjera štednje.
Na ideološki suprotnoj strani nalazi se druga skupina stranaka, među kojima i Demokratski savez bivše zastupnice Nove demokracije Dore Bakojanis, koja je iskazala spremnost surađivati sa svim strankama sličnih pogleda u izvlačenju Grčke iz krize.
No koliko će svi oni imati uspjeha u privlačenju glasova Grka umornih od političke elite u kojoj mnogi likovi traju desetljećima zahvaljujući dubokim vezama s poslovnim svijetom, sindikatima i drugim interesnim skupinama, vidjet će se za točno tri mjeseca. (Hina)
Pročitajte i ovo
magnituda 5,2
Snažan potres pogodio Grčku
migrantska kriza
Plenković na tursko-grčkoj granici: "Poslat ćemo Turskoj poruku da njihovi dobri odnosi s EU-om ovise o obje strane"