'Djeca cijeloga svijeta ne znaju što je rijeka, što znači plivati, što znači gledati ribe, ne poznaju ekosustav flore i faune. Ako se naš svijet bude ovako brzo razvijao u tome smjeru, krenut će prema svijetu bez duše, bez radosti, bez mira. Ići će prema svijetu rata', rekao je mlađi poglavica amazonskog plemena objašnjavajući nam što je to svijet i kako ga on vidi.
U Brazilu danas ima 215 naroda, ovaj, koji živi u selu Azare ima poseban dnevni ritam.
'Svako od naših 56 sela ima svoj svakodnevni ritam. Ujutro se jako rano budimo. Oko 5.30, 6 sati. Najprije se svi okupamo. U našoj kulturi jutarnje je kupanje bitno da bismo očistili dušu, duh. Djeca zatim idu u školu, imaju školske aktivnosti do 11 sati. Popodne gotovo svi završavaju svoje aktivnosti i potkraj dana obitelj se okupi, razgovara, igra se, odgaja djecu, kupamo se s djecom. Proizvodimo dovoljno da bismo prehranili obitelj toga dana. Nastojimo živjeti sa svojim obiteljima, sa svojom djecom, dijeliti s njima duhovno razmišljanje Mi proizvodimo i živimo da bismo bili sretni. Jednostavan je to život, ali zdrav i sretan', priča mlađi poglavica.
Dnevni ritam
'Kupamo se u 3 sata ujutro da bismo odmah prionuli na posao. Bijeli ljudi bude se i idu raditi u određeno doba, obično u 7 sati. Mi se budimo u 3 ili 4 sata da bismo bili spremni kad se razdani. Moj je zet već otišao po drvo za gradnju tradicionalne kuće', kazao je stariji poglavica.
'Bilo nas je više od 6 milijuna Indijanaca. S više od milijun različitih naroda. S više od milijun jezika, različitih kultura. Dolaskom osvajača prije više od 500 godina, praktički su upali u naš teritorij i naše domove i uništili su ih. Od otprilike 6 milijuna Indijanaca danas ih ima samo 400.000. To je zbog bolesti, ropstva, ubojstava… Htjeli su naš teritorij', ispričao je stariji poglavica.
'Zato mi brazilski Indijanci smatramo brazilsku vlast svojim ponajvećim neprijateljem. Jer veleposjednici, zemljoposjednici, veliki poduzetnici plaćaju izborne kampanje zastupnicima da bi onda pisali zakone protiv nas. Danas postoje mnogi zakoni u Kongresu ne bi li se smanjio i revidirao indijanski teritorij. Cilj je da ga uzmu preostalim Indijancima da bi proizvodili soju radi svoje dobrobiti, a ne zbog svoje samoodrživosti', rekao je mlađi poglavica.
Borba za opstanak
Možda pomislite da smo se vratili u prošlost i prekinuli sve veze sa modernim svijetom i prihvatili plemenski način života u jednom od posljednjih uporišta domorodačke kulture. Ona je kronično ugrožena ali još uvijek žilava i neporažena. Jer jedno je prenositi vještine i tradiciju, a drugo je naraštaje očarane mobitelom i gotovom hranom motivirati kako se prave otrovne strelice ili kako se lovi riba. a to su izazovi za buduće generacije.
'U našem selu nema napuštene djece. U našem selu nema doma za starije. Jer dijete je budući naraštaj, a starija osoba ima najbolja znanja da ih prenese. U našem selu ne postoji najbogatiji ili najsiromašniji. Svi se poštuju', ispričao je mlađi poglavica te dodao da bi bio čovjek bio sretan, druga osoba mora biti sretna.
'To je zajednička snaga sreće. Da bi ljudi mogli graditi sreću, moramo označiti svoj indijanski teritorij, moraju ga poštovati, a vlast mora više cijeniti Indijance, naš način života', poručio je poglavica.
Priču o indijanskom plemenu pogledajte u VIDEU.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
