'Načelo o nepovredivosti granica odnosi se samo na promjene silom'

Važeća rezolucija Ujedinjenih naroda o Kosovu ne zabranjuje neovisnost, a ni povelja UN niti završni dokument iz Helsinkija ne priječe taj korak, naglasio je njemački stručnjak za međunarodno pravo Frowein.

Pročitajte i ovo pucnjava u Banjskoj Kosovo tereti Srbiju za najnasilniji napad od proglašenja neovisnosti: Podignuto 45 optužnica za terorizam Vučić traži potporu Ponovno zakuhalo između Srbije i Kosova: Zauzete zgrade srpskih institucija, nekoliko ljudi uhićeno

Načelo 'nepovredivosti granica', sadržano u svim tim dokumentima, zabranjuje samo promjenu granica silom, objasnio je Frowein. I misija koju EU planira poslati na Kosovo također je u skladu s rezolucijom UN, ukoliko postoji odgovarajući nalog glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

'Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244 ne sadrži nikakvu zabranu neovisnosti Kosova', naglasio je Frowein. U trenutku donošenja rezolucije 1999. pretpostavljalo se da će doći do sporazuma između Beograda i Prištine, ali pokazalo se 'kako to nije moguće'.

'Na temelju prava kosovskog naroda na određenje danas postoji mogućnost jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova', naglasio je Frowein, profesor na Institutu Max Planck za međunarodno pravo u Heidelbergu. Taj korak, smatra on, 'neće ni na koji način biti prekršaj Povelje UN ni Završnog dokumenta iz Helsinkija'.

Nepovredivost državnih granica, na koje se poziva Srbija, štiti jedino od primjene sile, tumači Frowein, koji smatra da su mirne promjene granica uvijek moguće, inače se ne bi moglo dogoditi ponovno ujedinjenje Njemačke.

Pravo Kosova na samoodređenje zasniva se, tumači Frowein, na Rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda broj 2625 iz listopada 1970., prema kojoj manjina s etnički jasno prepoznatljivim granicama ima pravo na secesiju ukoliko je potlačena. Kosovo ispunja te uvjete, budući njegovo stanovništvo na temelju velike albanske većine 'ima jasna obilježja naroda' i potlačeno je od Srba.

Stoga ne postoji razlika između slučaja Kosova i ranijih jugoslavenskih republika kao što su Slovenija i Hrvatska, smatra njemački stručnjak. Činjenica da je u komunističkom jugoslavenskom ustavu bilo utvrđeno pravo na samoodređenje republika a ne i pokrajina poput Kosova, po mišljenju Froweina međunarodno pravno 'nije relevantna'.

Kosovo je osim toga već 'praktički deset godina međunarodnom upravom odijeljeno od Srbije'. Frowein smatra 'apsurdnim argumentom' primjedbu da kosovski Albanci zbog izostanka tlačenja više nemaju pravo na secesiju. To bi značilo, smatra, da Srbija smije zadržati Kosovo 'jer je UN spriječio nastavak srpskog tlačenja'.

Njemački je stručnjak procijenio da sadašnja uprava UN na Kosovu neće 'završiti automatski' proglašenjem neovisnosti. Nova rezolucija UN-a nije potrebna kako bi zaživjela misija Europske unije, mandat za nju može dati glavni tajnik UN-a na temelju važeće Rezolucije 1244.

Na pitanje o mogućem učinku presedana kosovske neovisnosti na druge neriješene etničke sukobe, Frowein je odgovorio da se svaka situacija mora točno analizirati. Ne može se u svakom slučaju primijeniti pravo na samoodređenje kao na Kosovu, koje se od drugih slučajeva razlikuje već po međunarodnoj vojnoj intervenciji i dugogodišnjoj upravi UN-a. 

Ni Srbi koji žive na sjeveru Kosova 'nemaju automatski pravo na samoodređenje'. U tom slučaju, Frowein je ukazao na načelo 'uti possidetis'koje je primijenjeno pri raspadu Jugoslavije. S druge strane, mirna promjena granica uvijek je moguća, primjerice dogovorima o razmjeni teritorija, smatra njemački stručnjak.