Grenland (Foto: AFP)
Grenland (Foto: AFP) Foto: Afp

Najstariji i najdeblji slojevi leda na Arktiku počeli su pucati. Sjeverno od Grenlanda pojavljuju se prizori vode koja je do sada uvijek bila zamrznuta, čak i ljeti.


Otapanje i odvajanje ledenih gromada na Arktiku događa se već drugi put ove godine zbog toplih vjetrova i klimatskih promjena, što je posebno zabrinjavajuće jer slični događaji nisu do sada nikad zabilježeni, piše The Guardian. Jedan od stručnjaka koji se bavi ovim pitanjima kazao je kako je ova pojava "zastrašujuća". Znanstvenici smatraju kako bi ovakvi događaji mogli natjerati struku da revidira svoju teoriju o tome kako će dio Arktika najduže izdržati klimatske promjene i zagrijavanje Zemlje.

Vezani članci Slika nije dostupna Plastični otpad u oceanima se toliko proširio da već zagađuje i udaljene ledene površine na Arktiku Slika nije dostupna Arktički led već treću godinu zaredom ima najmanju površinu na vrhuncu zime

Slična je situacija i s morem na sjevernoj obali Grenlanda koje je bilo smrznuto toliko da je donedavno nosilo naziv "posljednje područje leda". Iznimno visoke temperature u veljači ove godine ali i tijekom ljeta, učinili su led na Arktiku posebno ranjivim i podložnim otapanju i pucanju zbog nastalih pukotina što nije zabilježeno otkako se prati stanje klimatskih promjena od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Otapanje vječnog leda već je započelo na nekim mjestima, a znanstvenici drže da će se i nastaviti.

Gromade leda postaju pokretne

"Gotovo sav led na sjeveru Grenlanda se raspucao i gromade leda postaju pokretne", kazala je Ruth Mottram iz danskog Meteorološkog instituta. Upozorava kako se na sjevernoj polutki gubi i posljednji dugogodišnji ledeni prostor.

Walt Meier, viši znanstveni istraživač u američkom Nacionalnom institutu za snijeg i led kazao je kako se led zimi obično gomila u glečere debljine 20 metara i više, no to se nije dogodilo prošle zime pa su ledene gromade ostale pokretne i vjetrovi ih nose morem. "Sve što se sada događa, posljedica je velikog trenda zagrijavanja koje se događa posljednjih 15 godina. Promjene dopiru čak i do najhladnijeg dijela Arktika i najdebljeg leda što je vrlo uznemirujuće", dodaje Meier.

Thomas Lavergne, znanstvenik na norveškom Meteorološkom zavodu, kazao je kako nestaju komadi debelih naslaga leda i stvaraju se pukotine. "Nakon pucanja leda, on se kreće, nose ga vjetrovi u južnije krajeve gdje se pomalo otapa", kazao je. Pukotine su se prvi put otvorile u veljači, kad je temperatura trebala biti ispod -20 stupnjeva. Drugo otvaranje pukotina dogodilo se upravo ovih dana, kad je temperatura dosegla rekordnih 17 stupnjeva Celzijevih. Stručnjaci predviđaju kako će doći do ponovnog smrzavanja, no to će se, vrlo vjerojatno, dogoditi kasnije nego inače.

Najnovija očitanja Norveške službe za proučavanje leda pokazuju da je arktički ledeni pokrivač na području Svalbarda ovog tjedna 40% niži od prosjeka koji je zabilježen u razdoblju od 1981. godine do danas. Znanstvenici upozoravaju da bi Arktički ocean u nekom trenutku između 2030. i 2050. godine mogao u potpunosti ostati bez leda.