No nastojanja da se toj praksi osobito raširenoj u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo stane na kraj otežavaju izostanak kaznenog progona i sudskih presuda, ograničeni zakoni o radu i inspekcije te strah samih žrtava, navodi se u izvješću.
Pročitajte i ovo
"Sve veći broj ljudi u Europi prisiljen je raditi u užasnim uvjetima, unutar i izvan nacionalnih granica", rekla je Siobhan Mullally, voditeljica skupine Vijeća Europe za borbu protiv tog oblika modernog ropstva.
"Države širom Europe moraju usko surađivati s nevladinim organizacijama, sindikatima i privatnim sektorom kako bi pomogle da se zaustavi to odvratno iskorištavanje i zlostavljanje", poručila je u priopćenju.
Većina žrtava prisilnog rada u Europi su muškarci koji rade u sektorima kao što su ribarstvo i proizvodnja, dok žene obično budu zatočene u izoliranim sredinama kao što su rad u kućanstvima ili njegovanje bolesnih i starijih, navodi se u izvješću.
Žrtve često oklijevaju zatražiti pomoć jer ovise o svojim izrabljivačima u smislu rada, hrane i smještaja ili se boje deportacije i odmazde ako progovore, ističu aktivisti.
"Pristupanje vlastima rizik je koji se mnoge žrtve ne usude učiniti", rekla je Kate Roberts, voditeljica ureda Zaklade za borbu protiv trgovine ljudima, sa sjedištem u Britaniji.
Europske zakone protiv trgovine ljudima trebaju poduprijeti snažniji zakoni o radu i stručni inspektori rada kako bi se obuhvatilo cijelo gospodarstvo i identificiralo žrtve, navodi Vijeće Europe.
"Nijedan zakon protiv trgovine ljudima neće sam po sebi imati učinka ako ga ne budu pratile politike i regulativa u drugim relevantnim područjima", kazala je Klara Skrivankova, menedžerica za Britaniju i Europu londonske organizacije Anti-Slavery International.
Gotovo 25 milijuna ljudi u svijetu bilo je 2016. žrtvom prisilnog rada, bilo u tvornicama, na farmama, ribarskim brodovima, u kućanstvima ili kao seksualno roblje, po podacima Međunarodne organizacije rada (ILO) i organizacije Walk Free Foundation.
Vijeće Europe promiče ljudska prava i demokraciju u 47 država članica. Njegovu pravno obvezujuću konvenciju protiv trgovine ljudima potpisale su sve europske države osim Rusije i ona ih obvezuje da poduzmu širok spektar mjera za sprječavanje trgovine ljudima, zaštitu žrtava i progon odgovornih. (Hina)
