Miris kaosa i dubokih podjela u Ukrajini, zamjenjuje jedan još teži i neugodniji. Vonj rata.
Pročitajte i ovo
Tko se prvi sjetio?
'Ne samo da se u nas 'Igra prijestolja' snima, nego se i živi'
Tjedni pregled
'Namamili smo svjetske igrače, a onda ćemo im možda reći kako smo se samo šalili'
Zakuhalo na Krimu gdje je ruska većina. Ruske zastave na ukrajinskim institucijama, paravojne postrojbe zauzimaju zračne luke, najava referenduma o odcjepljenju, plakati i uzvici "Gdje su Rusi, tu je Rusija"... već smo to negdje vidjeli.
Ukrajina se pretvara u veliku šahovsku ploču, a u partiji šaha između Rusije i Zapada, Putin diktira ritam koji druga strana teško prati. Amerika upozorava, ali više autoritetom nego ičim konkretnim. Dok se briselska administracija pokrene, Putin je već naredio vojne vježbe, rasporedio figure po kopnu i moru, dobio odobrenje parlamenta zatreba li mu vojna akcija na Krimu i sve je izglednije da će neke buduće mirovne pregovore dočekati s adutima u ruci. Samo, koliko će još glava pasti do tada?
Prijedlog Zakona o radu izazvao je štrajk upozorenja i dodatne prosvjede, ali nije zaustavio proceduru donošenja. Još će se tu lomiti koplja, a obje strane imaju argumente i slabe točke. Jer, prilično je jasno da promjene idu u smjeru snižavanja cijene rada, a opet, svima su puna usta reformi, samo nitko ne bi htio da to krene baš od njega. Nitko ne bi htio ni odlagalište smeća, ali dok ga god kao društvo proizvodimo, negdje ga moramo i odlagati. Slažemo se globalno, ali nitko ne da svoje dvorište.
PREGLED TJEDNA Loša šminka se otopila, krinolina se rašila. I vidi belaja!
ZOR je vrući krumpir za vladajuće, koji opet nezgrapno komuniciraju.
Sva sreća da nam je i sve drugo kao u Njemačkoj: i tržište rada, i BDP i plaće... još samo taj zakon i pomislit ću da živim u Berlinu. Izašao je podatak da Hrvatska ima 280 multimilijunaša, najviše u regiji. Za usporedbu, ta Njemačka ih ima 17 tisuća. Šezdeset puta više. A multimilijunaši su nekako preživjeli štrajk, opet se mnogo toga slomilo na leđima takozvanog malog čovjeka.
Kad već ministri zazivaju Njemačku, zemlju svojih voljenih službenih automobila, onda treba reći da je ta Njemačka izašla iz recesije, a nama je BDP i u zadnjem kvartalu pao. Za 1,2 posto. Procjene Europske komisije najavljuju nam blagi oporavak u ovoj godini. Vlada je kod donošenja proračuna predvidjela rast od 1,3 posto, no izgleda da je to preoptimistično.
Investicije, investicije... novi hrvatski konj za utrku je energetika, strana ulaganja u izvlačenje nafte i plina iz Jadrana. Uz nadu da to neće raniti našeg turističkog konja, koji još skoro jedini zdravo trči, poželimo si da sljedeće rečenica ne bude još jedna preoptimistična procjena.
Prema istraživanjima rejtinga političara, Mirela Holy probila se na drugo mjesto, odmah iza neprikosnovenog predsjednika države. Hrvatska voli one koji o stvarnom životu odlučuju malo ili ništa, pa nam se ne stignu zamjeriti.
Realno, ni Josipović ni Holy ne moraju provoditi bolne rezove, šparati na školstvu i zdravstvu niti se hrvati sa sindikatima. Oni vide i uvažavaju svačiji problem, založit će se da ga netko drugi riješi.
Ali, nije to ništa pretjerano čudno. Zanimljiviji je fenomen da uz Vladu koja radi toliko gafova, čelnik glavne oporbene stranke uspijeva biti još manje popularan. A kako i ne bi kad na svaki autogol vladajućih, on sebi zabije dva.
Izljevi niskih strasti na Josipovićev račun, a Karamarko predsjednika ne mora voljeti, ali bi trebao poštovati instituciju, donijeli su mu kritike sa svih strana političkog spektra.
Možda bi Karamarku bilo lakše kad bi napokon pozicionirao HDZ i odredio za koje birače se bori. Od ovog vrludanja putevima i stramputicama desnice, malo je koristi.
Bio je ovo tjedan u kojem smo saznali da Bajić odlazi, a njegov najveći trofej pri kraju je suđenja za FIMI mediju i ne stoji baš sjajno.
Nakon 12 godina, Mladena Bajića na mjestu glavnog državnog odvjetnika, nasljeđuje njegov zamjenik Dinko Cvitan. Politika kontinuiteta.
I za kraj, sport i glazba. A oni kao da nisu iz ove države. Sandra Perković dođe i kao od šale hitne disk monstruoznih 70 i pol metara. I Barceloni se sviđa hrvatsko, katalonski div došao je po Alena Halilovića. Nogometaše izvozimo, malo smo kratki s baletnim umjetnicima pa njih dovodimo. Ali izvozimo folklor, tradiciju i pjesmu, i to na zahtjevno japansko tržište. Suza za zagorske brege, a la Yokohama.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook