"U Haaškom sudu ima nekoliko presuda koje govore o 3500 do 5000 stradalih, a u izvještaju (vlade RS iz 2005. godine) piše da ih je 8700. Ovi iz Federacije BiH uvijek će reći da je taj broj maksimalan, što nije točno", izjavio je Dodik novinarima u Modriči, gdje je boravio tijekom dana.
Pročitajte i ovo
Dodik je kazao kako su mu ove brojke dovoljan razlog da poduzme korake ne bi li sadašnji parlament i vlada RS-a povukli dokument iz 2004., nastao na temelju obvezujuće odluke tadašnjeg Doma za ljudska prava BiH i tužbi koju su protiv RS-a podnijeli članovi obitelji ubijenih u srebreničkog genocidu koji su tražili rasvjetljavanje okolnosti pod kojima su nestali njihovi srodnici.
Tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić u govoru koji je održao pred televizijskim kamerama kazao je kako se zbog svega učinjenog "kao čovjek i kao Srbin stidi te crne stranice u povijesti srpskog naroda".
"Sudionici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj tko je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitom narodu", kazao je tada Čavić.
Njegov nasljednik na dužnosti predsjednika RS-a sada zastupa potpuno drugačije stajalište.
"Očevidno je to od početka zloporaba. To je napisala međunarodna zajednica i tadašnju vlast natjerala da to objavi", kazao je Dodik, koji je ranije opetovano odbijao prihvatiti kako je u Srebrenici počinjen genocid.
Dodatni motiv za osporavanje razmjera zločina našao je u činjenici da su predstavnice udruge "Majke Srebrenice" predale Klausu Zornu, glavnom inspektoru Savezne kriminalističke policije Nejmačke (BKA), popis sa 22 tisuće imena bivših pripadnika vojske RS koji su potencijalno umiješani u ratne zločine zatraživši od njega da provede provjere i utvrdi skriva li se netko od njih u Njemačkoj.
Taj je popis Zornu koji je u ponedjeljak doputovao u Srebrenicu uručila Munira Subašić zahvalivši mu jer je još tijekom rata u BiH kao tužitelj uičnio sve kako bi počela privođenja počinitelja ratnih zločina koji su se zatekli u Njemačkoj.
Zornove istrage dovele su do toga da prvi među njima, Duško Tadić odgovoran za zločine u logoru Omarska, bude uhićen još 1994.
"Moja poruka počiniteljima zločina je da nijedan od njih nikad neće biti siguran i pošteđen uhićenja i eventualnog procesuiranja ako ikada uđe u Njemačku", kazao je Zorn ovim povodom u intervjuu kojega je u utorak objavio portal Vijesti.ba.
Dodikov komentar je pak bio kako Njemačka nije nadležna za procesuiranje ratnih zločina u BiH a uručivanje Zornu popisa s tisućama imena bivših vojnika RS okvalificirao je kao provokaciju.
Koalicija za REKOM: Genocid je jedino pravo ime za zločin u Srebrenici
Povodom 11. srpnja, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, regionalna Koalicija za REKOM u utorak je pozvala na prihvaćanje sudski utvđenih činjenica o počinjenom genocidu, objavljenih u brojnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i u presudama Suda Bosne i Hercegovine.
"U Srebrenici je između 11. i 19. srpnja 1995. počinjen najteži ratni zločin u Europi poslije Drugog svjetskog rata. Pripadnici Vojske Republike Srpske ubili su za nekoliko dana gotovo 8000 Bošnjaka i protjerali sa tog područja 40.000 žena, staraca i djece. Genocid je jedino pravo ime za taj zločin, proizilazi iz presuda MKSJ-a", stoji u priopćenju Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, koja je uz Fond za humanitarno pravo iz Beograda jedna od pokretačica ove regionalne inicijative civilnog društva - Koalicije za REKOM.
Navode da je nakon pada Srebrenice nestalo više od 7900 osoba, a do danas je identificirano 6938 osoba ubijenih u Srebrenici. Posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na 430 različitih lokacija, od kojih je 95 grobnica.
"Europski parlament donio je rezoluciju kojom je apelirao da se 11. srpnja proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Koalicija Za REKOM smatra da je institucionalno obilježavanje dana sjećanja na genocid u Srebrenici najbolji način da se oda poštovanje žrtvama i pošalje poruka budućim generacijama", stoji u priopćenju Documente.
Koalicija za REKOM je mreža organizacija civilnog društva iz postjugoslavenskih zemalja koje se zalažu za osnivanje REKOM-a - Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine. (Hina)
