Medvedev postavio dva uvjeta za mir s Gruzijom

'Možemo razgovarati o konačnom rješenju ako se ispune dva uvjeta', rekao je Medvedev. 'Prvo, gruzijske postrojbe moraju se vratiti na početne položaje i djelomice demilitarizirati. Drugo, potreban je sporazum o nekorištenju sile', rekao je.

Pročitajte i ovo OZBILJAN PROBLEM Ukrajina i Rusija objavile privremeno primirje na jednom području: Cilj je spriječiti nuklearnu katastrofu Rusija se ne pridržava uvjeta primirja u Gruziji

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Medvedev je ranije objavio prekid ruskih vojnih operacija u Gruziji, a to je pozdravio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je u Moskvu došao privoljeti strane na prekid neprijateljstava prema međunarodnom mirovnom planu.

Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili podržao je plan Europske unije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kojim se traži da se strane vrate na položaje prije sukoba. Planom se traže i rusko-gruzijske mirovne snage te monitoring OESS-a.

Međutim, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov drži dvojbenom jednu odredbu sporazuma. Gruzijske postrojbe, koje su prošli tjedan ušle su Južnu Osetiju, svoju odmetnutu pokrajinu, kako bi je vratile pod svoj suverenitet, ne mogu više biti ondje stacionirane, drži Lavrov.

Južna Osetija se želi pripojiti Rusiji 

Predsjednik Južne Osetije Eduard Kojkoti zatražio je u utorak da se ta pobunjena gruzijska republika pripoji Sjevernoj Osetiji, pokrajini na jugozapadu Rusije, javlja ruska agencija Ria-Novosti.

'Rekli smo već više puta i želim to još jednom ponoviti: mi smo malen i podijeljen narod. To je problem i svakako ćemo zatražiti priključenje Sjevernoj Osetiji', rekao je Kojkoti.

Oseti, koji su u središtu sukoba između Rusije i Gruzije, jesu kavkaski narod koji obitava na području koje se smatra granicom između Europe i Azije.

Oni žive u dvama političkim entitetima na sjeveru i na jugu planinskog lanca, u Sjevernoj Osetiji ili Alaniji, jednoj od najmanjih republika Ruske Federacije i u Južnoj Osetiji, gruzijskoj regiji, separatističkoj i proruskoj.

Njihov separatizam potječe iz 1922. kada su Sovjeti pripojili sjever regije Rusiji, a jug Gruziji.

Južna Osetija se 1990. jednostrano proglašava "sovjetskom republikom", što gruzijski parlament sklon neovisnosti od SSSR-a ne priznaje i poništava autonomiju regije. Separatisti odnose pobjedu nakon oružanog sukoba s gruzijskim postrojbama uz potporu Moskve.

Od tada proruska vlast Južne Osetije redovito zahtijeva da se pripoji Rusiji, a većina od 70.000 stanovnika ima rusko državljanstvo.

S teritorijem od 8.000 četvornih kilometara, Sjeverna Osetija, na sjevernim obroncima Kavkaza, ima oko 680.000 stanovnika, među kojima je 60 posto Osetijaca i 30 posto Rusa.

Sadašnji sukob je izbio pošto su gruzijske snage u noći sa četvrtka na petak pokušale ponovo preuzeti nadzor nad Južnom Osetijom, što je dovelo do ruske protuofenzive.