Ustav, koji ima 40 poglavlja i 160 članaka, određuje Kosovo kao neovisnu i suverenu, multietničku državu i kao parlamentarnu republiku u kojoj predsjednik ima jaču ulogu. On će uz ostalo biti i vrhovni zapovjednik buduće kosovske vojske.
Pročitajte i ovo
Po Ustavu su službeni jezici albanski i srpski.
Donošenje Ustava znači zaokruživanje državnosti Kosova, rekao je kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu pozivajući zastupnike da glasuju za taj dokument.
Sejdiu je rekao da Ustav sadrži "najvažnija načela suvremenih ustava demokratskih zemalja" i da se u njemu, uz ostalo, posebice "štite prava pojedinca i građanina u skladu s najvišim međunarodnim standardima".
U Ustav su, po riječima Sejdiua, uključene obveze koje su kosovske institucije preuzele prihvaćanjem plana međunarodnog posrednika Marttija Ahtisaarija.
"Jamstva koje smo dali za prava manjinskih zajednica dokaz su jasnog opredjeljenja većinskog stanovništva da Kosovo bude domovina svih svojih građana, bez obzira na etničku pripadnost", rekao je Sejdiu.
Kosovski premijer Hashim Thaqi je uz ostalo rekao da je Kosovo na putu za slobodu i demokraciju imalo i imat će potporu međunarodnih predstavnika.
Svečanoj sjednici su nazočili i međunarodni civilni predstavnik Pieter Feith, članovi diplomatskog zbora, predsjednici općina te istaknuti predstavnici iz svijeta kulture, znanosti i javnog života.
Beograd ne priznaje kosovski Ustav
Usvajanje kosovskog Ustava za Beograd je "nelegalan čin", jednako kao što je to bilo i proglašenje neovisnosti Kosova 17. veljače izjavio je u srijedu srbijanski ministar za Kosovo Slobodan Samardžić.
"Taj Ustav je apsolutno nelegalan i nelegitiman sa stajališta Srbije, Srba koji žive na Kosovu i Metohiji i međunarodnog prava, jer se čitav niz poteza i donošenja zakona predviđenih Ahtisaarijevim planom, pa i tog Ustava, obavlja bez odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN)", kazao je Samardžić novinarima. Dodao je da je Srbija takav razvoj događaja očekivala, ali da se mnoge stvari na Kosovu, u njegovim institucijama, ne odvijaju po planu.
Vijeće sigurnosti UN-a, dodao je Samardžić, o tome se ne izjašnjava, ali ne prihvaća politiku "nekih zemalja koje su priznale Kosovo". Vidjet će se, rekao je on, i hoće li Europska unija u lipnju, kad kosovski Ustav stupi na snagu, nastaviti proces stabilizacije i pridruživanja s Kosovom kao neovisnom državom, čime bi prekršila odredbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Taj je sporazum s EU parafirala Srbija, a u njemu se jasno ističe pozicija Kosova, odnosno to da je riječ o teritoriju pod nadzorom UN-a.
Kako u četvrtak javlja Radio B92, predstavnici Srba sa sjevera Kosova zatražili su od vlasti u Beogradu da ponište kosovski Ustav, navodeći da Srbi u tom dijelu Kosova taj Ustav neće priznati, jer bi time priznali i neovisno Kosovo.
