Prema godišnjem izvješću Thomson Reuters GFMS na svijetu ima 171.300 tona zlata i od njega bi se mogla napraviti kocka čija bi stranica bila 20,7 m., piše BBC.
No James Turk osnivač internetske stranice Gold Money smatra da je to pretjerana procjena te da zlata ima "samo" 155.244 tone. Do ove količine došao je uglavnom pretpostavivši da je do Kolumbova otkrića Amerike 1492. na svijetu izvađeno samo 297 tona zlata, dok GFMS procjenjuje da je riječ o 12.780 tona.
Pročitajte i ovo
I banke ulažu
Zlato nikad nije bilo skuplje, a cijena će mu još porasti. I ne, to nije dobra vijest
Objavio Invesco
Inflacija će biti gora nego u zadnjih 10 godina: Zemlje vraćaju kući svoje zlatne rezerve
>> Cijene zlata povećale globalne štete od žive
Njegova brojka je u odnosu na procjenu Thompson Reuters GFMS ukupno manja za 16.056 tona ili 10 posto što nije mnogo, ali bi prema današnjim cijenama zlata ipak iznosila više od 950 milijardi dolara. Drugi opet misle kako bi brojke trebale uzeti u obzir činjenicu da zemlje poput Kine taje koliko zlata iskopaju, a one poput Kolumbije imaju mnogo ilegalnih rudara.
Gold Standard Institute smatra kako su obje procjene pretjerano niske. Prema proračunima njegovih stručnjaka ukupno svjetsko zlato, dakako iznad zemlje, u bankama i nakitu teži čak 2,5 milijuna tona. Ipak, ističu kako su im dokazi ponešto oksudni, a brojka nesigurna.
Zlato u vašem satu možda potječe još od starih Rimljana
Zapravo, sve ove brojke su samo procjene. Dobro je to što nećemo uskoro ostati bez novih količina zlata jer Američki geološki institut procjenjuje kako ima još 52.000 tona zlata koje se može iskopati, a da će vjerojatno još biti otkriveno. Loše je to što se uporaba zlata počinje mijenjati, pa se ovaj metal počinje doista trošiti.
Do sada ništa od njega nije nestalo, sve što je iskopano je uvijek bilo reciklirano, pa zlato u vašem satu možda potječe još od starih Rimljana. No, način na koji se zlato koristi u industriji je drugačiji. Prema Britanskom geološkom institutu oko 12 posto današnje proizvodnje zlata u svijetu odlazi u industriju gdje se često koristi u tako malim količinama u svakom pojedinom proizvodu da ga se više ne isplati reciklirati. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook