Uz aktualne razine emisije ugljičnog dioksida Zemlja bi mogla biti osuđena na to da za samo tri predstojeće godine bude probijena simbolična granica zagrijavanja od 1,5 Celzijeva stupnja, stoji u oštrom upozorenju više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u njihovoj najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja.
Gotovo 200 zemalja složilo se da će pokušati ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stupnja Celzija iznad razina s kraja 19. stoljeća, u važnome sporazumu postignutom 2015. čiji je cilj izbjeći neke od najgorih utjecaja klimatskih promjena.
No zemlje su nastavile sa sagorijevanjem rekordnih količina ugljena, nafte i plina, kao i sa sječom šuma, pri čemu je taj važan međunarodni cilj došao u opasnost.
"Sve se stvari kreću krivim smjerom. Svjedočimo nekim dosad neviđenim promjenama, kao i ubrzanom zagrijavanju Zemlje i porastu razine mora", rekao je glavni autor studije, prof. Piers Forster, direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Sveučilištu u Leedsu.
Takve se promjene "predviđaju već neko vrijeme i možemo ih izravno povezati s vrlo visokom razinom emisije ugljikova dioksida", dodao je.
Rekordne emisije ugljikova dioksida
Početkom 2020. znanstvenici su procijenili da čovječanstvo može emitirati samo 500 milijarda tona više ugljikovog dioksida (CO2), najodgovornijeg plina za zagrijavanje planeta, uz 50 posto izgleda da se održi zagrijavanje na 1,5 Celzijeva stupnja. No do početka 2025. ovaj takozvani "ugljični proračun" smanjio se na 130 milijarda tona, pokazala je nova studija.
Takvo je smanjenje uglavnom posljedica kontinuiranih rekordnih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, poput metana, ali i poboljšanih znanstvenih procjena.
Ostanu li globalne emisije CO2 na trenutačnim razinama od oko 40 milijarda tona godišnje, količina od 130 milijardi tona svijetu daje otprilike tri godine dok se taj ugljični proračun ne iscrpi.
Zagrijavanje prouzročeno ljudskim djelovanjem bilo je bez sumnje glavni razlog prošlogodišnjih visokih temperatura te je dosegnulo 1,36 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, procijenili su klimatolozi.
Trenutačna stopa zagrijavanja iznosi oko 0,27 stupnjeva po desetljeću, što je puno brže od bilo kakvih podataka poznatih iz geoloških zapisa. A ostanu li emisije ovako visoke, planet je na putu da dosegne porast temperature od 1,5°C već oko 2030.
Svaki segment zagrijavanja je važan
Studija je puna nevjerojatnih statističkih podataka koji upućuju na sve veće razmjere klimatskih promjena koje su se već dogodile.
Možda je najznačajnija brzina kojom se višak topline akumulira u Zemljinu klimatskom sustavu, poznata u znanstvenom žargonu kao "Zemljina energetska neravnoteža".
Tijekom proteklog desetljeća ili nešto više, ova stopa zagrijavanja bila je više nego dvostruko veća u odnosu na sedamdesete i osamdesete godine, a procjenjuje se da je 25 posto veća nego krajem 2000-ih i 2010-ih.
"To je stvarno velik i vrlo zabrinjavajuć broj" za tako kratko razdoblje, kazao je dr. Matthew Palmer iz britanskoga Meteorološkog zavoda i izvanredni profesor na Sveučilištu u Bristolu.
Nedavni porast u osnovi je posljedica emisija stakleničkih plinova, ali je ulogu odigralo i smanjenje učinka hlađenja za koji su odgovorne sićušne čestice zvane aerosoli. Ta dodatna energija mora otići nekamo, pa tako dio odlazi na zagrijavanje kopna, podizanje temperature zraka i globalno otapanje ledenjaka, no oko 90 posto viška topline apsorbiraju oceani.
Sve to ne znači samo poremećaj kada je morski život posrijedi, već se odražava i na povećanje razine mora. Zbog toga toplije oceanske vode zauzimaju više prostora, uz dodatnu vodu koju morima 'dodaje' otapanje ledenjaka.
Stopa globalnog porasta razine mora udvostručila se od 1990-ih, povećavajući rizik od poplava za milijune ljudi koji žive u priobalnim područjima u svijetu.
I premda sve nabrojeno stvara prilično sumornu sliku, autori kažu kako zamjećuju da se stopa povećanja emisija ugljikova dioksida čini usporenijom s uvođenjem čistih tehnologija. Tvrde da su "brza i stroga" smanjenja emisija važnija nego ikada dosad.
Ipak treba istaknuti da svako dodatno zagrijavanje povećava težinu brojnih vremenskih ekstrema, poput otapanja leda i porasta razine mora. Važno je to da smanjenje emisija tijekom sljedećeg desetljeća može kritično promijeniti stopu zagrijavanja, smatraju stručnjaci.
