1921. godine, u pivnici Münchenu, novoimenovani čelnik nacističke stranke Adolf Hitler održao je božićni govor uzbuđenoj masi.
Podijelite
Prema iskazima prikrivenih policijskih promatrača, 4000 ljudi koji su podržavali politiku nacističke sranke, navijalo je kada je Hitler osudio 'kukavičke Židove radi pribijanja spasitelja svijeta na križ' te se zakleo da 'neće stati sve dok Židovi ne budu poraženi i licem gledali prema zemlji'-
Nakon neobičnog govora, okupljena je masa pjevala blagdanske, kao i nacionalističke pjesme oko božićnog drvca, a radnička je klasa dobila simbolične poklone.
Za Nijemce 1920. i 1930. godine bile su poprilično neobične po pitanju obilježavanja mnogima omiljenog kršćanskog blagdana - Božića. Jačanjem utjecaja nacističke stranke, koja je na koncu, 1933. preuzela vodeću palicu u zemlji, pomno su radili na propagandi 'nacifiziranja' Božića.
Redefiniranje poznate tradicije te uvođenje novih simbola i rituala, bio je put kojim su nacisti željeli ojačati svoj politički utjecaj kroz ovaj važan kršćanski blagdan. Uspješnost nacističkih dužnosnika ne čudi, s obzirom na stanje i kontrolu javnog života.
No život unutar četiri zida mnogo se razlikovao od onog javnog. Iako su neki stanovnici Njemačke uspjeli odoljeti i ne prihvatiti novine koje se vežu uz blagdan Božića, drugi su im otvorili svoja vrata i uvrstili ih u blagdansku tradiciju njihova doma.
Jedan od najupečatljivijih obilježja privatnog slavlja u nacističkom razdoblju bio je redefiniranje Božića kao neo-poganskog, nordijskog slavlja, piše The Local.
Fokus je, umjesto na rođenje Isusa Krista prešao na veličanje arijevske rase. Zbog doživljavanja religije kao neprijatelja totalitarnog režima, propagandisti su nastojali ili naglasiti ili u potpunosti eliminirati kršćanske aspekte ovog blagdana. Tradicionalna kršćanska proslava Božića veliča rođenje vrhovnog bića, no nacisti su se pobrinuli da stvari budu ipak malo drugačije. Okrenuli su se precima i prošlosti te uveli proslavu svjetla, rituala paljenja svijeća koji vuče poganske korijene.
Hitlerov govor iz 1921. sugerira da je već tada pozivao na rasnu čistoću i antisemitizam, a kada je 1933. preuzeo kontrolu nad vlasti, blagdan u kojem se slavi arijevska rasa još je više dobio na vrijednosti.
Plavokosi i plavooki članovi njemačkih obitelji svake su se godine pojavljivali na naslovnicama vodećih njemačkih medija, što je još više naglašavalo da je blagdan Božića blagdan rasne čistoće.