'Zadovoljan sam što se nijedna članica NATO-a ne protivi ukrajinskom članstvu i što se nijedna nije izjasnila protiv primanja Ukrajine u MAP', rekao je Juščenko na zajedničkoj konferenciji s glavnim tajnikom NATO-a Jaap de Hoopom Schefferom tijekom summita u Bukureštu.
Pročitajte i ovo
Čelnici 26 članica Saveza razgovarali su s Juščenkom na sastanku povjerenstva NATO-Ukrajina gdje su mu prenijeli raniju odluku o neprimanju Gruzije i Ukrajine u MAP.
Oni se nisu suglasili o primanju tih dviju zemalja u MAP, prvi korak prema konačnom članstvu, ali su ustvrdili kako će se obje bivše sovjetske republike na kraju priključiti NATO-u.
Juščenko je istaknuo da 'Ukrajina nije proizvod Hladnog rata, nego je suverena država koja ima pravo sama formulirati svoju sigurnosnu politiku'. 'Temelji te politike podudaraju se s temeljima sigurnosne politike NATO-a', naglasio je ukrajinski predsjednik ocijenivši da je odluka saveznika 'uravnotežena'.
Scheffer je odbacio ocjene da je neprimanjem Ukrajine i Gruzije u MAP NATO uložio veto umjesto predsjednika Vladimira Putina, s kojim će čelnici Saveza razgovarati kasnije u petak. 'Formulacija da će te zemlje postati članice NATO-a ne ostavlja nikakve dvojbe', naglasio je Scheffer.
Ulasku Ukrajine i Gruzije u MAP u ovom trenutku protive se Njemačka i Francuska, kojima je Rusija glavni dobavljač energije, dok se Sjedinjene Države, kao i nove članice poput Poljske i Mađarske, zauzimaju za približavanje Kijeva i Tbilisija NATO-u. Odluke se u NATO-u donose jednoglasno.
Osim proširenja Saveza na bivše sovjetske republike, 'vruća tema' sastanka s Putinom bit će i američki proturaketni štit u Europi. SAD i Češka objavile su u četvrtak da su dovršile pregovore o sporazumu o proturaketnoj zaštiti koji bi uskoro trebao biti i potpisan.
Prema sporazumu, američki radar za otkrivanje balističkih raketa bio bi stacioniran u Češkoj i spojen s ostalim američkim proturaketnim postrojenjima u Europi i SAD-u. Američki proturaketni obrambeni štit, čije bi se radari nalazili u Češkoj i rakete-presretači u Poljskoj, izazavao je žestoko protivljenje Rusije koja ga smatra prijetnjom vlastitoj sigurnosti. Washington tvrdi da štit nije usmjeren protiv Rusije, nego mu je cilj zaštita od mogućih napada neprijateljskih zemalja, poput Irana i Sjeverne Koreje.
