Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavit će u srijedu u Europskom parlamentu investicijski plan koji bi s postojećih 21 milijardu eura mogao u sljedeće tri godine privući 315 milijarda eura investicija u strateške projekte te u mala i srednja poduzeća.


Komisija polazi od toga da u EU ima dovoljno likvidnih sredstava, ali je problem što se ta sredstava ne koriste u produktivne svrhe.

Vezani članci RH mora smanjiti administraciju - 3 Kako je Hrvatska od druge najbogatije postala druga najsiromašnija nova članica EU-a? Stručnjaci upozoravaju – čeka nas novi vrući krumpir Slika nije dostupna Grčić o novom investicijskom planu EK

Po pojedinostima plana, koji su procurili u javnost, investicijski plan je skup mjera koje bi u sljedeće tri godine trebale osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura. Plan počiva na tri uporišne točke: mobiliziranje sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanje ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanje barijera za investicije u pojedinim sektorima.

Komisija će predložiti uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a 5 milijarda će angažirati EIB.

Strateške investicije

Taj početni kapital od 16 milijarda trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća ispod 250 zaposlenih te za poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3.000 ljudi.

Uloga toga fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu 1 prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći.

Zemlje članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit. Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Europske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 milijuna novih radnih mjesta.

Tri kriterija

Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, ekonomsku održivost i stupanj spremnosti - bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u sljedeće tri godine.

Kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota. Očekuje se da će Komisija pri predstavljanju investicijskog plana dati obrise investicijske situacije u svakoj od zemalja članica.

Juncker izabran za predsjednika Europske komisije

Bez fiskalne konsolidacije Hrvatska će ostati bez investicija

Za Hrvatsku bi kao glavne prepreke za investicije mogla navesti to što su financijske institucije usmjerene na čišćenje svojih bilanci i ograničavanje novih rizika, a da su privatne investicije zakočene zbog niskog poslovnog povjerenja i razduživanja. Hitna potreba za fiskalnom konsolidacijom u velikoj mjeri ograničava mogućnost javnih investicija.

Komisija bi trebala predložiti da se investicije preusmjeravaju s građevinskog sektora prema sektorima s većim produktivnim potencijalom. Kao investicijske prioritete u predstojećem razdoblju, Komisija vidi ulaganja u ljudski kapital, mala i srednja poduzeća, te u povećanje konkurentnosti poduzeća u vlasništvu države kroz jačanje istraživanja i tehnološke inovacije.

Hrvatska bi mogla modernizirati svoju prometnu i energetsku infrastrukturu, koje Komisija vidi kao obećavajuće sektore. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook