Izvanredni izbori u Srbiji biti će svojevrsni referendum - analitičari

Programski direktor Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), nevladine organizacije koja se bavi izborima, Marko Blagojević, ocijenio je, u izjavi za Radio B92, da će se prijevremeni parlamentarni izbori najvjerojatnije pretvoriti u referendumsko pitanje, a s time se slažu i ostali analitičari.

Pročitajte i ovo Traži međunarodnu istragu Vučić: "Ovo je pokušaj žestokog hibridnog napada na našu zemlju" oštećena infrastruktura Eksplozija na Kosovu, Kurti optužuje Srbiju: "Ovo je teroristički čin!"

Kako konstatiraju analitičari, izborna kampanja dva najveća bloka razlikovat će se utoliko što će stranke okupljene oko Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića u prvom planu imati poruke o neophodnosti da Srbija napreduje ka Europskoj uniji (EU) i da će samo tako očuvati svoj teritorijalni integritet, a drugi, u kojem je najjača partija Srpska radikalna stranka (SRS), prvenstveno će inzistirati na teritorijalnoj cjelovitosti zemlje, kao uvjetu za sve ostalo.

Tom drugom bloku bliža je i Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice, mišljenje je Vladimira Goatija, direktora "Transparecy Internationala" za Srbiju, koji za "Blic" kaže da će Tadićev DS pred birače staviti glavnu dilemu: ili uključivanje u EU i ekonomsko jačanje Srbije, što povećava šanse da se vrati 15 posto teritorija, ili izolaciju i nemogućnost da se Kosovo u perspektivi vrati diplomacijom.

"Drugu dilemu forsirat će SRS, ali i DSS. Ona će glasiti - ili ulazak u EU ili Kosovo, pri čemu se očekuje da građani vjeruju da ti koji postavljaju tu dilemu mogu vratiti ono što je izgubljeno nelegalnim proglašenjem i priznavanjem nekih država. Čija dilema prevlada, taj ima šanse dobiti na izborima", kaže Goati.

Za profesora beogradskog Fakulteta političkih znanosti Zorana Stojiljkovića dileme među blokovima - ili Kosovo ili EU - zapravo nema, već je samo pitanje na koji će način dva bloka ta pitanja "izbalansirati".

"Nema tu jedne teme - ili Kosovo ili EU. Ako netko misli da će pričom o Kosovu revolucionarno promijeniti mišljenje ljudi, neće. Svi smo to očekivali i jedino je pitanje hoćemo li prema europskim integracijama ili ćemo dangubiti i razvijati odnose samo s onima koji nisu pristali na neovisnost. Ali i narod će se za dva mjeseca, kada se izbori trebaju održati, okrenuti ekonomiji. Nema ovdje samo jedne teme, ima samo jasne polarizacije, je li politika racionalna ili je na razini mitova", kaže Stoiljković za "Blic".

Upravo zbog dileme - Kosovo ili EU - koja će prevladavati u kampanji, Koštuničinoj stranci (koja je po posljednjem istraživanju Strateškog marketinga, neovisne agencije za ispitivanje javnog mnijenja, tek nešto iznad izbornog praga od pet posto, kao i Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića, koja raste) odgovara da izbori budu što prije, stajalište je političkog analitičara Slobodana Antonića.

"Kasniji bi izbori više odgovarali euro-reformskim strankama, poput DS-a, G17 Plus i LDP-a", kaže Antonić za "Večernje novosti".

Direktor Centra za proučavanje alternativa Milan Nikolić smatra da se sve stranke slažu oko Kosova i da je sada samo pitanje "treba li zbog povrijeđenosti Srbija treba odbaciti europsku perspektivu".

"Patriotizam koji Srbiju vuče u izolaciju je glupost i on nema veze s patriotizmom. Smatram da će pobijediti proeuropski blok, jer to je želja većine građana Srbije i ako kampanja bude dobro dizajnirana", kaže Nikolić "Blicu", dodajući da po posljednjim istraživanjima raste postotak građana koji su za približavanje EU te da je trenutno na 79 posto.

"Ima i onih građana koji su povrijeđeni, ali i oni shvaćaju da je EU za Srbiju najbolja dugoročna perspektiva. S druge strane, kampanja za povratak Kosova bit će bazirana na emocijama, igrat će se na tu povrijeđenost i dobro će se time manipulirati. Međutim, istraživanja kažu da oko 60 posto građana vjeruje da se Kosovo neće moći vratiti u sastav Srbije i izborna kampanja pokušat će u to uvjeriti onih preostalih 40 posto", stajalište je Nikolića.

Kako je za Radio B92 objasnio Vladimir Goati, politička situacija se, u odnosu na nedavne predsjedničke izbore dosta promijenila. Politička se scena praktično podijelila na dvije "mega-stranke", demokrate i radikale, te je pitanje koja će od njih nakon parlamentarnih izbora u svibnju biti relativno najveća stranka. Po njegovoj ocjeni, Koštuničina DSS je stranka na nizbrdici već više od tri godine te bi sama mogla dobiti između pet i deset posto, s tendencijom bliže izbornom pragu. No, male stranke su izgubile, a radikali i demokrati u ovom trenutku, smatra on, imaju oko tri četvrtine biračkog tijela te će imati nešto više mandata u parlamentu. "Bez obzira na taj novi razvoj oko Kosova - jer je to pitanje već bilo osnovna dilema i na predsjedničkim izborima - ne vjerujem da ćemo nakon ovih izbora dobiti nešto bitno drugačiju sliku", zaključuje Goati.

Srbijanska vlada, kako je to najavio premijer Koštunica, danas će donijeti odluku da predsjedniku Srbije Borisu Tadiću uputi obrazloženi prijedlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora za 11. svibnja, istoga dana za kada su već ranije zakazani lokalni i pokrajinski izbori.