Najviše su pogođene Južna Amerika, koja je u tom razdoblju izgubila 30 posto i Afrika koja je ostala bez 14 posto divljine. Glavni razlozi su poljoprivreda, sječa drva i rudarenje, kažu stručnjaci.
Njihova studija, objavljena u časopisu Current Biology, najnoviji je dokument o utjecaju ljudi na klimu, okoliš, oceane, prirodne izvore i divlje predjele.
Stručnjaci su izradili kartu netaknute prirode, bez Antarktike i usporedili je s kartom iz 1993. izrađenom istom metodom.
Otkrili su da je na svijetu ostalo 30,1 milijuna četvornih kilometara netaknute prirode definirane kao biološki i ekološki netaknutih područja bez uočljivog utjecaja čovjeka. Od 1993., nestalo je 3,3 četvornih milijuna divljine ili područje veliko kao pola Amazone, zaključili su.
"To je nevjerojatno tužno, jer ta područja ne možemo vratiti u prvobitno stanje. Jednom kada nestanu, ona su zauvijek izgubljena i ta činjenica šokantno utječe na bioraznolikost i klimatske promjene", rekao je James Watson sa sveučilišta Queensland u Australiji i iz Društva za zaštitu prirode iz New Yorka.
Watson kaže da se oko četvrtine Zemljine površine može još uvijek smatrati netaknutom prirodom, ponajviše u srednjoj Africi, Amazoni, sjevernoj Australiji, SAD-u, Kanadi i Rusiji.
"Moramo se usredotočiti na kvalitetu staništa i očuvanje netaknutih prostora na Zemlji", rekao je Watson. "Vrijeme teče. Kada bi se ljudi pitali 'Zašto nam treba priroda?' ta bi područja postala globalni prioritet", zaključio je. (Hina)
