Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Može li se to spriječiti?

RECITE ZBOGOM DIVLJINAMA Do 2100. godine nestat će sva netaknuta priroda na Zemlji

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Netaknuta priroda neviđenom brzinom nestaje s lica Zemlje, a oko deset posto divljine ili područje veličine dviju Aljaski izgubljeno je u posljednjih dvadeset godina uslijed ljudskog djelovanja, objavili su u četvrtak znanstvenici.

Najviše su pogođene Južna Amerika, koja je u tom razdoblju izgubila 30 posto i Afrika koja je ostala bez 14 posto divljine. Glavni razlozi su poljoprivreda, sječa drva i rudarenje, kažu stručnjaci.

Pročitajte i ovo Ilustracija sve češći problem Pokušavate otvoriti bocu, ali čep se ne želi odvojiti? Pogledajte o čemu je riječ Svemir - 1 Burni dani Dva velika asteroida prolaze kraj Zemlje, očekuju se još tri: Veličine su putničkih zrakoplova

Njihova studija, objavljena u časopisu Current Biology, najnoviji je dokument o utjecaju ljudi na klimu, okoliš, oceane, prirodne izvore i divlje predjele.

Stručnjaci su izradili kartu netaknute prirode, bez Antarktike i usporedili je s kartom iz 1993. izrađenom istom metodom.

Otkrili su da je na svijetu ostalo 30,1 milijuna četvornih kilometara netaknute prirode definirane kao biološki i ekološki netaknutih područja bez uočljivog utjecaja čovjeka. Od 1993., nestalo je 3,3 četvornih milijuna divljine ili područje veliko kao pola Amazone, zaključili su.

"To je nevjerojatno tužno, jer ta područja ne možemo vratiti u prvobitno stanje. Jednom kada nestanu, ona su zauvijek izgubljena i ta činjenica šokantno utječe na bioraznolikost i klimatske promjene", rekao je James Watson sa sveučilišta Queensland u Australiji i iz Društva za zaštitu prirode iz New Yorka.

Watson kaže da se oko četvrtine Zemljine površine može još uvijek smatrati netaknutom prirodom, ponajviše u srednjoj Africi, Amazoni, sjevernoj Australiji, SAD-u, Kanadi i Rusiji.

"Moramo se usredotočiti na kvalitetu staništa i očuvanje netaknutih prostora na Zemlji", rekao je Watson. "Vrijeme teče. Kada bi se ljudi pitali 'Zašto nam treba priroda?' ta bi područja postala globalni prioritet", zaključio je. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene