Jedan od bivših djelatnika, koji je u klaonici Tönnies radio dvije godine, anonimno je ispričao u kakvim katastrofalnim uvjetima rade radnici iz istočne Europe. Koronavirusom se u toj klaonici zarazilo 1500 ljudi, a 6500 je poslano u karantenu.

Galerija


Više od 6500 ljudi završilo je u karanteni, a 1500 je zaraženo koronavirusom nakon što je u mesnoj industriji Tönnies u Njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija izbilo žarište. Ljude u karanteni čuva vojska i policija, no to nije najgore što su ovi radnici prošli.

Vezani članci Prosvjed pred Skupštinom u Beogradu - 6 Prosvjedi u Beogradu i Novom Sadu: U srijedu ozlijeđene najmanje 42 osobe, uhićeni deseci prosvjednika Zaštitna maska U ovom dijelu Španjolske uvode obavezne zaštitne maske, kazna za nenošenje paprena

Jedan od bivših djelatnika, koji je u tvornici radio dvije godine, anonimno je za Deutsche Welle ispričao kakve katastrofalne uvjete imaju radnici iz istočne Europe.

Rijetko kad se poštuje radno vrijeme od osam sati. Radnici često ostaju po 13 ili 14 sati u smjeni, a taj rad im nije plaćen. Prostor u kojem rade je hladan i vlažan, a pokretna traka se brzo kreće.

"Noću sam u smještaju slušao kolege kako plaču. Imali su strašne bolove, ruke su im bile potpuno natečene. Ali jedni druge smo hrabrili i govorili - izdrži", ispričao je radnik iz Rumunjske te dodao kako je bilo grozno kada su bili bolesni.

"Nadređeni su urlali na nas da im se ni u kom slučaju ne pojavljujemo s prijavama za bolovanje. Jednom kad sam se strašno prehladio – što se lako desi, jer smo uvijek radili na niskim temperaturama - izderali su se na mene i onda mi je bilo dosta. Dao sam otkaz", ispričao je.

"Glavni šef je bio Nijemac, a šef na pokretnoj traci Rumunj. On je morao prevoditi, jer većina radnika nije govorila njemački. To su najčešće bili Rumunji koji su imali sreće da su u školi naučili njemački. Njihovi nadređeni su im naredili da se pobrinu za to da ljudi ne prijavljuju bolovanje", kazao je bivši radnik Tönniesa.

Opisao je i stanove u koje su radnici bili smješteni za 200 eura mjesečno. To su uglavnom uredni stanovi, ali u njih je natrpano po deset i više ljudi. Rumunjski radnik smatra da su najveći problem posredničke agencije jer oni koji su direktno zaposleni u njemačkim kompanijama nemaju takvih problema i ne idu sa strahom na posao.

"Nadamo se da će parlament u Njemačkoj odobriti zakon o zabrani ugovora o djelu", zaključio je.