Ryu Ki-Ho rođen je 1963. godine, a nakon srednje škole morao je otići u vojsku. Ondje je proveo punih 11 godina. Iako je želio upisati fakultet to mu nije pošlo za rukom jer mu nitko od članova obitelji nije imao diplomu pa nije mogao dobiti preporuku.
Neko je vrijeme radio u rudniku, a potom se vratio obitelji na selo. Bilo je to 90-ih kada su imali svoj komad vrta i dovoljno hrane. Već tada je na snazi bio zakon prema kojem svaka obitelj, svake godine, mora jednu veliku svinju pokloniti vojsci. Kada to ne bi napravili nisu dobivali određene subvencije od strane države u vidu kućnih potrepština i slično.
Sjeverna Koreja: Hoće li mu stati na kraj? UN ima dokaze o zločinima Kim Jong Una!
No sve to nije bio toliki problem sve do 1995. godine kada je područje pogodila nestašica hrane. Dvije godine kasnije bilo je još gore jer je uslijedila snažna zima. Te su godine od pothranjenosti umrli njegova majka, supruga i sin. Preživjeli su samo on i stariji sin. I odlučili pobjeći iz zemlje.
1998. godine su prebjegli u Kinu, no živjeli su u strahu jer je ta zemlja izbjeglice iz Sjeverne Koreje deportirala nazad. Zbog svih okolnosti odlučio je da njihov krajnji cilj bude Južna Koreja. Dogovorili su to tako da prvo on pobjegne tamo i da onda osigura i dolazak sinu, opisao je za Guardian Ryu.
Preko Mongolije i pustinje Gobi nekako je uspio doći do Južne Koreje. Bilo je to 2000. godine. Ond aje sliejdio drugi dio plana - dovesti sina koji ga je čekao u Kini.
Ispovijest čuvara diktatora: 'Kim je ubio čovjeka jer je koristio njegovu pepeljaru'
Organizirao je da sin dođe istim putem kao i on, no grupu izbjeglica u kojoje je bio i njegov sin otkrila je kineska patrola u pustinji. Sin je u pustinji, bježeći od policije - preminuo. Ryu Ki-Ho je njegove posmrne ostatke pronašao nekoliko godina kasnije i od tada pokušava pomoći svima koji pokušavaju pobjeći iz Sjeverne Koreje.
Od tada šalje preko granice balone s porukama u kojima poziva svoje sunarodnjake da napuste Sjevernu Koreju i zna da oni kriomice uspijevaju, zahvaljujući masovnim medijima, doći do realnih informacija o svojoj zemlji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
