Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Diskriminacija

HRW: BiH sustavno krši prava Židova i Roma

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Organizacija Human Rights Watch (HRW) u izvješću tvrdi da se u Bosni i Hercegovini već gotovo dvadeset godina sustavno diskriminira Židove, Rome i pripadnike drugih nacionalnih manjina, a temelj za to je sam ustav te države napisan u Daytonu 1995. godine, tvrdi organizacija.

Na više od šezdeset stranica HRW-a je analizirao poziciju u kojoj su u protekla dva desetljeća pripadnici nacionalnih manjina u BiH, a posebice Židovi i Romi.

Uz tvrdnju kako su pripadnici tih nacionalnih skupina ‘građani drugog reda’, odnosno da su praktično isključeni iz političkog života jer im ustav samo na temelju njihove etničke pripadnosti priječi kandidiranje za odgovorne dužnosti, izvješće HRW-a upozorava kako je riječ političkoj diskriminaciji kakvoj nema mjesta u suvremenoj Europi te kako se takvo stanje mora promijeniti.

Pročitajte i ovo Ivan Tolj "Mi smo izigrani" General Ivan Tolj: "Ako se nastavi narušavanje položaja Hrvata, morat ćemo vratiti Herceg-Bosnu" Požar u kući, ilustracija Selo Hajković Tragedija u susjedstvu: Dvije sestre smrtno stradale u požaru kuće

>> Ubijen hrvatski povratnik u BiH, pokrenuta opširna potraga

Pokušaj promjene toga stanja za temelj bi imao presudu Europskog suda za ljudska prava, koji je prije dvije godine presudio kako BiH krši temeljna ljudska prava jer pripadnicima nacionalnih manjina ne dopušta kandidiranje za članove predsjedništva niti za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

Pravni savjetnik u HRW-u Clive Baldvin, koji je ujedno i odvjetnik Jakoba Fincija, jednog od dvojice podnositelja tužbe protiv BiH Europskom sudu za ljudska prava, kazao je u Sarajevu kako je BiH vjerojatno jedina država na svijetu koja Židove i Rome zove ‘ostalima’.

Provedba presude po tužbi Jakoba Fincija i Derve Sejdića ključni je uvjet kojega BiH mora ispuniti kako bi stupio na snagu njezin sporazum s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju.

Unutar vladajuće koalicije, koju čini šest političkih stranaka, još nema suglasnosti kako to učiniti, posebice kada je rječ o načinu izbora predsjedništva BiH. Stranke iz Republike Srpske pristaju tek na to da se briše etnička odrednica za člana državnog vrha koji se bira iz tog entiteta.

Stranke iz Federacije BiH traže pak neizravni izbor članova predsjedništva BiH glasovanjem u parlamentu. Stajališta su tek donekle približena glede uključivanja predstavnika nacionalnih manjina u sastav doma naroda državnog parlamenta.

Sam Jakob Finci kazao je u srijedu kako je nedostatak političke volje temeljni razlog zbog kojega presuda europskog suda još nije provedena. Ocijenio je kako je nerealno očekivati da bi međunarodna zajednica mogla obaviti zadaću koja je dana domaćim vlastima. (Hina)

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene