Štefan Fuele, povjerenik za proširenje pred Odborom za vanjsku politiku EU parlamenta, između ostalog je kazao, kako je Hrvatska nakon svih napora u pregovaračkom procesu dobila potpuno pozitivnu ocjenu.
'Hrvatska je sada potpuno drugačija zemlja od one prije deset godina kada je počela postupak pregovora', rekao je Fuele na konferenciji za novinare.
Sada nas čeka dvogodišnji mehanizam nadzora provođenja reformi. Pozitivno izvješće sadrži pristanak Parlamenta EU za ulazak Hrvatske u svih 17 točaka. U njemu se spominje nastavak dosadašnjih napora. Usmeno se na hodnicima Europske komisije moglo čuti kako je posljednji Zakon o ništetnosti, tzv. 'Šeksov zakon' ipak ostavio traga u europskoj administraciji. Iako nisu htjeli o tome za sada javno govoriti, poruka je kako bi bilo loše da se na bilo koji način kvari sadašnja suradnja pravosuđa u regiji.
Hrvatska je ostvarila dobar napredak u području koje se tiče funkcioniranja pravne države. Novim zakonima pojačana je neovisnost pravosuđa, poduzete su i odgovarajuće mjere za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, u borbi protiv korupcije postignuti su pozitivni rezultati, uključujući i slučajeve korupcije na visokoj razini. Poboljšani su zakoni o pristupu informacijama, sukobu interesa i financiranju političkih aktivnosti i postignut je napredak u pogledu nepristranosti suđenja za ratne zločine, navodi Komisija.
Komisija dodaje da se Hrvatska obvezala na nastavak posla kako bi ostvarila održive rezultate, posebice u području reforme pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zločina. Hrvatska treba dograđivati postignute rezulatate u procesuiranju korupcije te u potpunosti provesti novi preventivni pravni okvir koji povećava transparentnost u javnim nabavama, financiranju stranaka i u području sukoba interesa. Također se traže daljnji napori prema izgradnji moderne, depolitizirane i prema građanima usmjerene javne službe.
Komisija navodi da će pozorno pratiti napredak Hrvatske u svim područjima do dana ulaska u EU. U izvješću se navodi da hrvatsko gospodarstvo nakon tri godine recesije, koja je povećala nezaposlenost, proračunski deficit i dug, pokazuje znakove blagog oporavka. Deficit tekućeg računa je znatno smanjen, ali je vanjski dug nastavio rasti i on predstavlja ključnu slabu točku. Monetarna politika je sačuvala tečaj i financijsku stabilnost. Komisija navodi da je potrebno provesti strukturne reforme, uključujući reforme tržišta radne snage i poboljšanje poslovne klime.
Hrvatska će trebati dovršiti proces restrukturiranja brodogradilišta te pojačati administrativne kapacitete potrebne za provedbu zakona i standarda EU-a te za apsorpciju sredstava iz europskih fondova.
Hrvatska je prva zemlja koja je pregovarala prema strožim kriterijima i mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Dužnosnici Komisije ističu da je Hrvatska primjer 'transformacijske moći' EU-a, navodeći da je ona danas drukčija zemlja u odnosu na stanje prije početka pregovora. Iskustava stečena u pregovorima s Hrvatskom primjenjivat će se ubuduće i u pregovorima s drugim kandidatima.
Jedna od naučenih lekcija je i da se pregovori u poglavljima Pravosuđe i temeljna prava (23) i Pravda, sloboda i sigurnost (24) trebaju otvoriti na samom početku pregovora, a zatvoriti na samom kraju procesa. Ta dva poglavlja pokrivaju područja koja se odnose na pravnu državu te upravljanje vanjskim granicama EU-a, policijsku suradnju između država članica, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima.
EU u tim poglavljima naročito inzistira na stvarnoj provedbi reformi u praksi i traži dokaze o toj provedbi za što je potrebno određeno vrijeme. Stoga će nastojati da se pregovori u tim poglavljima što ranije otvore kako bi do kraja procesa zemlja kandidatkinja mogla pokazati uvjerljive rezultate. (Hina)
