Hedonisti Grci znoje se na prosvjedima diljem zemlje

Grčka- divna zemlja na jugu. Veseo narod, dobra kuhinja, reklo bi se mediteranski raj. Odavno članica EU, zemlja u koju su se godinama slijevali imigranti u potrazi za boljim životom. 'Puno novca sa svih strana, Grci nisu ni znali odakle dolazi. Dobro, veći dio novca je bio od Europska zajednica, prestrukturiranje gospodarstva, tu su se milijarde slile', rekao je poduzetnik Slavko Šimunović. Njegova grčka priča započela je još prije 35 godina kada je upoznao suprugu Mariju, Grkinju. Neko vrijeme živjeli su u Bosni I Hercegovini, no od Domovinskog rata, preselili su u Solun, pa kasnije i u Atenu. 'To su bila jako dobra vremena. Živjelo se jako dobro u Grčkoj. Mislim, ova prošla vremena, to je bilo možda jedno od najljepših razdoblja u grčkoj povijesti', smatra Šimunović. Grci i dan danas dobro žive. Sve to omogućila im je država. A upravo je u tome problem. Većina njih, živjela je iznad svojih mogućnosti. 'Sada te navike koje su se stvorile, sada to reducirati. Znate koje je židovsko najveće prokletstvo? Dabogda imao pa ne imao', dodaje Šimunović.

Pročitajte i ovo Sukob navijača Radman i Malenica posjetili Dinamove navijače u grčkim zatvorima: "Nastavljamo se brinuti za uvjete i sigurnost" navijački sukob Plenković u Ateni nakon sastanka s grčkim kolegom o Boysima: "Vidio sam snimku. Uputili smo im četiri zahtjeva"

A upravo se to dogodilo. U državnim financijama nešto je opasno pošlo po krivu. 'Imali smo izbore u studenome na kojima su pobijedili socijalisti nakon 5 godina vladavine konzervativaca. Nakon pobjede na izborima otkrili su da je deficit budžeta tri puta veći nego što se prije očekivalo', rekla je Dina Kiriyakidou, šefica Reutersovog dopisništva u Ateni. Nije se radilo o sitnici, već o čak 300 milijardi eura duga. 'Ljudi su bili u šoku zaista. Vrlo malo je bilo informacija o tim vanjskim dugovima Grčke, o svim ti zaduženjima i to je bio kao grom iz vedra neba za Grke tako da su Grci to vrlo teško prihvatili', objašnjava Šimunović.

Preko noći, Vlada je donijela mjere štednje 'Rezanje plaća, mirovina, povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu, povećanje stope PDV-a, to je ono što ljudi vrlo teško prihvaćaju', dodaje Kiriyakidou.  Prvi na udaru, našli su se državni službenici. Često spominjani kao posebna, povlaštena kasta. 'Vlada je davala državnim službenicima povlastice poput 13. i 14. plaće. Povlastice koje su se kretale od recimo naknade za korištenje računala na radnom mjestu', objašnjava Kiriyakidou.

'Imali smo određene dodatke za uskršnje, božićne blagdane te za ljetni odmor. Taj iznos je bio otprilike pola iznosa plaće. Dakle, ako ste imali 900 eura kao osnovnu plaću, dobili biste 450 eura, a taj je iznos sada smanjen za 30 posto', dodaje Vassilis Xenakis iz sindikata Adedy. Vassilis, čiji sindikat svakodnevno organizira prosvjede u Ateni, tvrdi kako nisu prosvjednici ništa izmislili. Nitko ne traži ništa što mu ne bi trebalo pripasti. 'Sve što se događa je zakonito. Vlada je za to glasovala, to su zakoni ove zemlje'.

Naknada za dolazak na vrijeme na posao

No čak i poneki Grci priznaju, neke od tih povlastica, strancima se mogu činiti čudnima. 'Istina je da postoji naknada za dolazak na posao na vrijeme ili naknada recimo šumarima za rad na otvorenom', kaže Kiriyakidou. Da, čak je i dolazak na vrijeme bio nagrađivan. No, ničega od toga više ne bi smjelo biti. Stotine tisuća ljudi bit će izravno pogođeni tim mjerama. Na ulicama Atene, štrajkovi i prosvjedi gotovo svaki dan.

Unatoč temperaturama koje znaju prelaziti i preko 40 stupnjeva , prosvjednici kažu kako neće odustati i na ulici će se izboriti za svoja prava. 'Da vruće je,ali navikli smo se. 1965. godine radnici su štrajkali sredinom srpnja i to cijeli mjesec tako da vrućina nije problem. Mislim da je vjerojatno najveći problem u tome da ako prođu ove mjere da ćemo u mirovinu ne sa 65 nego sa 70 godina ', smatra prosvjednik Dimitris. 'Ako ne radite do te granice, dobivaš penale od 6 posto po godini, naravno ako se ode u mirovinu ranije. tako da mislim da možete razumjeti kolika je to ogromna promjena u našim životima. Naravno da pratimo vrlo oprezno što se događa, i što će se događati. No rezultat ovih akcija će mislim, biti uspješan', kaže Xenakis. 'Što znači ovo? - Oporezujte bogataše! Jer novca ima, oni ga imaju!I to je jedini način da se izađe iz krize. Da se oporezuju više bogataši', mišljenja je prosvjednik Kostas.

Ovo nije samo puka fraza kojom se prosvjednici žele izboriti za svoja prava. Slavko kaže, u Grčkoj se dulje vrijeme socijalna pomoć dijelila i onima koji je nisu trebali. 'Sad su krenuli u oporezivanje vila, u oporezivanje jahta i skupih kola. Možete zamislit jednoga liječnika, vrhunskog liječnika u Ateni koji zarađuje milijune eura, a da je prijavljen, da prijavljuje godišnje da mu treba socijalna pomoć. I tako je jako puno i advokata i puno drugih uslužnih djelatnosti. Svi su iskoristili sve što su mogli', kaže Šimunović.

>> Paralizirana Grčka: Milijuni na ulicama

Mnogi nisu prijavljivali prihode, pa se tako i porezi nisu plaćali. Veliki dio Grka živi od rada u uslužnom sektoru a kako država nije provodila adekvatnu inspekciju, utajiti se moglo koliko se htjelo. Uz sve to, i korupcija, duboko ukorijenjena u svim sferama vlasti, ali i poduzetništva, dovela je do krize koju nitko nije očekivao. U državi je nastao kaos i ne čudi da su se svi slojevi društva uključili u demonstracije. 'Ono što se tada moglo vidjeti na ulicama, je velika količina ljutnje i to od obični ljudi. Imali ste poslovne žene u visokim potpeticama i kostimima koje su gađale policajce bočicama vode ispred parlamenta', opisuje Kiriyakidou.

>> Grčka: Više od 10.000 ljudi nastavlja prosvjed protiv mjera štednje

Većina Grka strahuje od mjera od kojih su neke već stupile na snagu. I u državnom pa i privatnom sektoru ovih mjeseci nitko nije siguran u to što im donosi novi dan. Prosvjednica Ana na pitanje kako vidi svoju budućnost, odgovara: 'Crnu, obojenu u crno'. A u crno je prije nepunih dva mjeseca bila zavijena cijela Grčka. 5. svibnja za vrijeme generalnog štrajka, skupina huligana zapalila je poslovnicu banke u njezinom prizemlju pri čemu je poginulo čak troje ljudi. 'Naravno da nam je žao zbog toga ali to nije imalo nikakve veze s našim demonstracijama, s našim štrajkom i našim savezom. I svi to znaju', smatra Xenakis. 'To su obično ljevičari i anarhisti koji gađaju policiju pa onda policija uzvrati. Tako da nismo imali slučajeva da policija ulijeće u desetke tisuće demonstranata, radi se uglavnom o malim oblicima nasilja', dodaje Kiriyakidou.

Stanje za turiste nije opasno

Unatoč ovim uznemirujućim slikama, stanje na ulicama Atene za prosječnog građanina ili turista nije opasno. Na Akropoli je i sada dosta posjetitelja. Atenjani kažu, hvala Bogu. Naime cijela je zemlja s pravom u strahu kako će se stanje u zemlji odraziti na turizam. Booking je slabiji nego prijašnjih godina, no Grci se nadaju last minute turistima. Problem ovih dana nije samo dolazak, već i odlazak turista. naime, zbog štrajka prijevoznika mnogi gosti morali su ostati na prisilnom odmoru. unatoč svemu, naša aviokompanija odlučila je baš u ovo doba otvoriti direktan let za grčku metropolu. 'Kriza ne znači da se morate povući. imate zagovornike koji kažu kako pobijediti krizu, neki kažu produkcijom, neki redukcijom, mi racionalizacijom. Tamo gdje su bili loši rezultati više ne letimo, tamo gdje postoji dobra prilika morate letiti', uvjeren je Srećko Šimunović iz Croatie Airlines.

>> Kaos: Grčka opet u štrajku

A racionalizacija je ono što Grcima ne polazi za rukom. Poznati kao hedonisti, starih navika se ne odriču tek tako. 'Grk je naučio izlaziti i uvijek će izaći i uvijek će pojesti vani, bez obzira koja je kriza i kakva, jer tako su naučili. Noćni lokali su puni. Tko je navikao izlaziti, izaći će, nema tu krize', rekla je Marija Šimunović, Slavkova supruga. Ljeto je, većina Grka okreće se prema moru i odmoru. No veliki dio njih i dalje će se znojiti na prosvjedima. Isto to očekuje i premijera Papandreua ujesen. Tada većina mjera stupa na snagu. Sindikati koji slove kao jedni od najbolje organiziranih u Europi, već sada tvrde, stotine tisuća ljudi opet će biti na ulicama. Koliko god bude trebalo.