Sto dana nakon stupanja na dužnost, Mitsostakis, čija je zemlja ove godine postala glavni migracijski ulaz u Europu, obratio se u srijedu zemljama Europske unije koje odbijaju prihvatiti migrante. "Mora biti posljedica za one koji ne žele sudjelovati u tom zadatku europske solidarnosti", rekao je konzervativni premijer. Pred grčkim parlamentom šef vlade je upozorio da će tražiti "specifične sankcije" za te zemlje, ali nije naveo koje.
S više od 70.000 tražitelja azila u Grčkoj, od kojih gotovo 33.000 na otocima Egejskog mora blizu Turske, Mitsotakis je ocijenio "neprihvatljivim pristupe nekoliko zemalja članica EU-a koje smatraju da to nije njihov problem". "Imamo između 3000 i 4000 maloljetnika bez pratnje u Grčkoj pa bi europske zemlje trebale preuzeti dio tereta", rekao je za AFP.
Tijekom Mitsotakisova prvog sastanka Europskog vijeća u četvrtak i petak, čelnik desničarske stranke Nova demokracija, koji je u srpnju naslijedio ljevičarskog premijera Aleksisa Tsiprasa, obećao je postaviti neizbježno pitanje podjele migranata i naglasio da Grčka ne može sama nositi taj teret. "Suočeni smo s problemom teških razmjera samo prema broju migranata koji su prešli Egejsko more i ako ga usporedimo s podacima od prošlog ljeta", dodao je grčki šef vlade.
U 2019. više od 46.000 migranata je stiglo u Grčku, prema HCR-u, više nego ukupno u Španjolsku, Italiju, Maltu i Cipar. Iako smo daleko od milijun izbjeglica 2015. godine, taj priljev postavlja pitanje prihvata migranata u Grčkoj. Logori na egejskim otocima prenapučeni su i ne mogu podnijeti novi val izazvan turskom ofenzivom na Siriju.
Mitsotakis je oštro osudio turski upad u Siriju jer je stvorio novu nestabilnost koja će izazvati novi migracijski pritisak u Europi. (Hina)
