Na grčkim otocima migranti koji su tražili azil, ili velika većina osoba pristiglih nakon stupanja na snagu sporazuma od 20. ožujka, dozvoljeno je napustiti logore nakon 25 dana zadržavanja, objavio je jedan glasnogovornik tijela za koordinaciju migracijske politike (Somp).
Pročitajte i ovo
Postoji oko 7.500 tih osoba, prema tom izvoru. Ti migranti ipak ne mogu napustiti otoke i moraju tamo ostati na rapolaganju vlasti u slučaju slanja u Tursku, prema tom sporazumu.
Sporazum EU-Ankara, potpisan u Bruxellesu 18. ožujka, kojeg kritiziraju UN i NGO, predviđa povratak u Tursku svih migranata koji su stigli u Grčku nakon 20. ožujka, uključujući sirijske tražitelje azila, ili one koji nisu tražili azil te onih čija je molba odbijena.
Organizacija Human Rights Watch (HRW) drži da su tijekom prvih slanja u Tursku 4. travnja bila prekršena prava migranata i HRW je zabrinuta za njihovu sudbinu u "toj zemlji koju se ne može smatrati sigurnom".
Ta mjera bi trebala donijeti olakšanje grčkim centrima, među kojima je i Moria na Lezbosu gdje je oko 3000 osoba zatvoreno tijekom posjeta pape Franje u subotu.
Zahvaljujući dolasku stotinjak europskih stručnjaka za azil, što je četvrtina pomoći koju je obećala EU, grčke službe su prošlog tjedna počele razmatrati više stotina tih molbi, navodi Somp.
Od potpisivanja sporazuma, broj dolazaka u Tursku se stabilizirao na oko stotinjak dnevno. Somp precizira da se i dalje radi o više od 3000 osoba mjesečno i podsjetio na poteškoće ukoliko se paralelno ne ubrza europski plan raspodjele u EU migranata koji su stigli do 20. ožujka.
Oko 50.000 osoba je i dalje blokirano u Grčkoj nakon zatvaranja balkanske rute krajem veljače, od kojih više od 10.000 u Idomeniju, na granici s Makedonijom.
EU: Grčkoj i Turskoj 198 milijuna eura za zbrinjavanje izbjeglica
Europska unija u utorak je odobrila Grčkoj i Turskoj novu pomoć za suočavanje s izbjegličkom krizom u ukupnom iznosu od 193 milijuna eura.
Grčkoj je za poboljšanje uvjeta u kojima žive izbjeglice namijenjeno 83 milijuna eura, a Turskoj 110 milijuna. Sredstva su namijenjena za osnovnu zdravstvenu skrb, hranu, higijenske potrebe, bolje zbrinjavanje djece te izgradnju privremenih prihvatilišta za više od 10 tisuća izbjeglica i migranata u Grčkoj.
U okviru paketa od tri milijarde eura pomoći Turskoj za sirijske izbjeglice, Komisija je u utorak odobrila 110 milijuna eura, od kojih je 60 milijuna namijenjeno za hranu, zdravstvenu skrb i smještaj izbjeglica, a 50 milijuna namijenjeno je za hitne potreba izbjeglica.
Erdogan: Europskoj uniji više treba Turska nego Turskoj EU
Europskoj uniji više treba Turska nego obratno, ocijenio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u utorak u Ankari osuđujući "provokativno" izvješće europskog parlamenta objavljeno prošlog tjedna.
"Europskoj uniji više treba Turska nego Turskoj Europska unija", kazao je šef turske države u govoru koji je prenosila televizija. Turska godinama pokušava pristupiti Europskoj uniji no pregovarački proces u zastoju je.
Ankara i EU potpisale su 18. ožujka sporazum koji treba zaustaviti ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku potporu Ankari i ukidanje viza za turske državljane.
Turska očekuje da će sporazum o ukidanju viza biti gotov do lipnja, pošto ispuni 75 kriterija koje traži blok 28 članica bloka. Turski premijer Ahmet Davutoglu u ponedjeljak je rekao da sporazum EU-Turska ovisi upravo o tome aspektu, prenosi agencija dpa.
"Ako to ne bude ispunjeno, nitko ne očekuje da Turska ispuni svoje obveze", rekao je Davutoglu, kako ga je prenijela agencija Anadolija.
Mnogi kritičari zamjeraju Europskoj uniji sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će vraćati izbjeglice u Siriju gdje je rat.
Erdoganov premijer Ahmet Davutoglu u utorak je upravo o ljudskim pravima govorio Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Rekao je da će europski sporazumi o ljudskim pravima činiti temelje novog ustava Turske, prenosi Reuters.
Davutogluova vladajuća stranka AK želi donijeti novi ustav koji bi zamijenio postojeći napisan nakon vojnog udara 1980. Kritičari strahuju da bi novi ustav mogao previše ovlasti koncentrirati u rukama predsjednika Tayyipa Erdogana, piše Reuters. (Hina)
