Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Napolitano je posljednji puta u počasnom dvorištu, gdje šef države prima svoje goste, pozdravio počasnu stražu, te je odsvirana himna.


Giorgio Napolitano (89) potpisao je danas svoju ostavku na položaj predsjednika Italije koju je obnašao gotovo devet godina, odnosno nakon jednog mandata od sedam godina i dvije godine drugog sedmogodišnjeg mandata.

Vezani članci Georgia Meloni i Zlatko Komadina Komadina zabrinut pobjedom ultradesnice: "Ako postane premijerka moramo uputiti bar protestnu notu" Giorgia Meloni Izgledna premijerka zbog koje strepi cijela Europa: "Ja sam Giorgia, žena, majka, Talijanka, kršćanka"

Odlazi, jer se fizički osjeća slabim za nastavak predsjedanja. Uostalom, kada je 2013. godine, nakon što je već napustio Quirinale, predsjedničku palaču, prihvatio poziv čelika političkih stranaka da po drugi puta postane predsjednikom, znalo se kako će otići prije isteka mandata. Napolitano je danas u dvorani, u kojoj se održavaju političke konzultacije za sastav vlade, potpisao četiri pisma.

Prvo pismo od par redaka je ostavka, zatim drugo i treće pismo su za predsjednike Zastupničkog doma i Senata talijanskog Parlamenta, a četvrto je za premijera. Ta tri pisma je predsjednici Zastupničkog doma Lauri Boldrini, predsjedniku Senata Pietru Grassu i premijeru Matteu Renziju osobno odnio glavni tajnik predsjedničke palače Donato Marra.

To je formalna procedura i sve zajedno trajalo samo par sati. Napolitano je posljednji puta u počasnom dvorištu, gdje šef države prima svoje goste, pozdravio počasnu stražu, te je odsvirana himna. Zapovjednik koracijera, posebnog roda vojske zaduženog za predsjedničku palaču, predao Napolitanu talijansku zastavu. Sa svojom suprugom Clio Bittoni, Napolitano je otišao živjeti u svoj stan u kojem je živio prije negoli je postao predsjednikom, odnosnu u Ulici dei Serpenti u četvrti Monti u središtu Rima.

Megasuđenje mafiji: Talijanski predsjednik svjedočio više od tri sata

Kao svi bivši šefovi države postaje stalnim članom Senata i mogao bi sudjelovati u izboru svoga nasljednika. Predsjedanje državom preuzeo je predsjednik Senata Pietro Grasso. Predsjednica Zastupničkog doma Boldrini bi mogla za 29. ili 30. siječnja sazvati sastanak oba doma parlamenta proširen s predstavnicima regija, odnosno ukupno 1009 izbornika da počnu birati novog predsjednika republike.

U prva tri glasovanja bit će potrebna dvotrećinska većina, a nakon toga samo natpolovična. Lista imena mogućih nasljednika Napolitana je velika. Spominjalo se i ime Emme Bonino, ali se ona sama isključila s popisa izjavivši u poruci Radiju Radicale, postaji njezine stranke, da boluje od raka na plućima. Kao kandidat spominjan je i šef Europske središnje banke Mario Draghi, ali je on nekoliko puta jasno kazao kako želi ostati u Frankfurtu do konca mandata i nije zainteresiran za politiku.

Jedan od mogućih Napolitanovih nasljednika je Romano Prodi, bivši premijer i bivši predsjednik Europske komisije, ali bi njegovu kandidaturu teško mogla „probaviti“ stranka bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Naime Prodi je Berlusconija dva puta pobijedio na izborima. Premijer Matteo Renzi želi da se novog šefa države izabere u što većem konsenzusu među parlamentarnim strankama.

Svi bi htjeli izabrati osobu koja bi bila iznad stranačkih podjela, jamac Ustava. Inače, ima sve više prijedloga, posebno u medijima, kako bi Quirinale, bivšu papinsku, pa kraljevsku, pa predsjedničku palaču, trebalo pretvoriti u muzej, a za buduće predsjednike bi se trebala naći jeftinija i skromnija rezidencija. Cijeli stroj poslovanja, a ima gotovo tisuću zaposlenih, oko Quirinala košta godišnje 352 milijuna eura. (VLM)
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju