Stajalište Europskog parlamenta o reviziji Zakonika o schengenskim granicama potvrđeno je glasovima 241 zastupnika, dok su njih 78 bili suzdržani. Prihvaćeno stajalište će služiti za daljnje pregovore s Vijećem EU-a i Europskom komisijom.
Pročitajte i ovo
Veselo u EU parlamentu
Pogledajte kako su europarlamentarci odgovorili Orbanu: "Ovo nije Eurovizija"
SLOBODA KRETANJA U EU
Uskoro konačna odluka o ulasku Hrvatske u Schengen: "Glasanje je u listopadu"
Europarlamentarci traže da se početno razdoblje kontrole na unutarnjim granicama Schengena smanji sa šest na dva mjeseca. S dopuštenim produljenjima, granična kontrola bi se mogla ograničiti na najviše godinu dana, a ne na dvije što je trenutno pravilo.
Šest zemalja u schengenskom prostoru, Francuska, Njemačka, Austrija, Švedska, Norveška i Danska, nadziru granice već više od tri godine. Većina ih provodi unutarnje kontrole zbog okolnosti koje proizlaze iz migrantske krize, a za koje Europarlamentarci tvrde da više nema opravdane potrebe. Švedska je ponovno produljila kontrole do 11. veljače, Francuska do 30. travnja, a Njemačka, Austrija, Norveška i Danska do 11. svibnja 2019. godine.
''Kontrole ne smiju postatu uobičajena praksa''
"Ne smijemo dopustiti da kontrole na schengenskim granicama postanu uobičajena praksa. Duge kolone na graničnim prijelazima između država članica EU-a u potpunoj su suprotnosti sa slobodom kretanja, temeljnim pravom građana Europske unije. Granične provjere u schengenskom području moraju ostati iznimka i strogo vremenski ograničene; tko god ih želi uvesti mora predstaviti procjenu rizika i objasniti zašto dostupne alternative nisu dovoljne.
Europska komisija se mora suprotstaviti državama poput Francuske, Njemačke i Švedske koje već godinama nastavljaju granične kontrole unatoč nedostatku opravdanih razloga za njihovim daljnjim produljivanjem", istaknuo je u priopćenju hrvatski zastupnik Zelenih/ESS-a Davor Škrlec.
Slovenska zastupnica Tanja Fajon (S&D), izvjestiteljica Europskog parlamenta za prijedlog stajališta, smatra da se uvođenje unutarnjih kontrola na području Schengena može opravdati samo u slučaju krajnje nužde i zbog iznimnih prijetnji.
"U izvješću poručujemo da treba jasno odrediti uvjete prema kojima zemlje mogu uvesti privremeni nadzor granica. Trebamo strože provjeravati da se uistinu radi o uvjetima krajnje nužde", rekla je Fajon u razgovoru za portal EP-a uoči glasovanja.
''Danas nema ozbiljnih prijetnji''
Fajon je kaže da je uvođenje kontrola na području Schengena opravdano samo u iznimnim okolnostima, "kao što su veliki sportski događaji ili izniman protok migranata, što smo doživjeli prije nekoliko godina".
"Danas nema ozbiljnih prijetnji koje bi opravdale unutrašnje kontrole, protivno onom što tvrde nacionalne vlasti u državama članicama" smatra izvjestiteljica.
"Schengen je jedno od najvećih postignuća Europske unije. No, ugrožen je zbog protupravnih kontrola na unutarnjim granicama u šest država koje su na snazi više od tri godine, unatoč dozvoljenom dvogodišnjem razdoblju. To samo pokazuje da su pravila nejasna, da ih se zloupotrebljava i pogrešno tumači. Ako želimo spasiti Schengen, moramo to zaustaviti i uspostaviti jasna pravila", upozorila je Fajon. (Hina)