Mubarak je u nedjelju samo posjetio industrijski kompleks u predgrađu Kaira i pred okupljenim radnicima rezao rođendansku tortu, a posjet je bio praćen jakim mjerama sigurnosti i policijskim pojačanjem, piše agencija France presse.
Pročitajte i ovo
'DA proizvodnji, NE kaosu', sažeo je Mubarakovu poruku na svojoj naslovnici provladin dnevnik al-Akhbar.
Mubarak, koji se u domovini suočava s najgorom od socijalnih kriza u svojih 27 godina predsjedničkog mandata, na dužnost je stupio 1981. nakon što su islamisti ubili predsjednika Anvara al-Sadata.
Tijekom svih godina Mubarak je nastojao održati stabilnost i sigurnosnu kontrolu u vrlo nejednakopravnom društvu pa je tako nedavnom odlukom o 30-postotnom povećanju plaće za dužnosnike, iznenadio oporbu koja je za nedjelju, 4. svibnja, sazvala simbolički štrajk.
No, poziv na štajk nije urodio plodom i podržala ga je samo politička stranka islamske orijentacije, Muslimanska braća.
'Poziv nije prihvaćen, no upozorenje režimu je ozbiljno', ocijenio je politolog Mustapha Kamel el-Sayyed, profesor na sveučilištu u Kairu i dodao da 'Egipćani ne mogu pokazati ono što misle, ali da vjeruju kako je Mubarakova vladavina predugo trajala i da on mora otići'.
Prehrambena svjetska kriza teško je pogodila Egipat u kojem 44 posto od njegovih 80 milijuna stanovnika živi ispod ili blizu praga siromaštva. Prosječna zarada po stanovniku je 4 dolara na dan.
Uz godišnju inflaciju od 15,8 posto vlada je odlučila podijeliti dodatnih 15 milijuna kartica za pomoć u prehrani.
Mubarak odbija demokratizirati zemlju izgovarajući se na opasnost od islamističkog utjecaja Muslimanske braće.
Kad je o gospodarstvu riječ, nedavno je dao veći poticaj ekonomskoj liberalizaciji, ali u korist elite koju utjelovljuje njegov mlađi sin Gamal, vjerojatni Mubarakov nasljednik.
Mubarak je tri predsjednička mandata osvojio na referendumu i to s ogromnim potporama, a četvrti put 2005. godine izabran je na šest godina, na prvim izborima koje je nazvao pluralističkima.
