"Ta odluka bila je preznačajna. Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svoga naroda i Bosne i Hercegovine kada smo razumjeli da se nitko drugi neće organizirati i suprotstaviti napadu na BiH te prijetnji životima i imovini", rekao je Čović u izjavi za medije nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Mostaru.
Počast palim braniteljima kod središnjeg spomen-obilježja u Mostaru iskazali su i predstavnici veleposlanstva RH u Sarajevu, ministarstva obrane BiH i braniteljskih organizacija.
Čović je dodao kako su najprije s utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike Herceg-Bosne, Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, koju je nazvao domovinom.
"Činjenica je da je tamo gdje nismo bili organizirani hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njihove imovine spaljen i uništen. Veseli me što smo sve institucije zakonodavne izvršne i sudbene vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jest naša domovina BiH", dodao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
U organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol naziva Krivotvorenje povijesti. Predsjednik udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska republika Herceg-Bosna utemeljena kao dio napora u preustroju BiH na temelju Vance-Owenova plana o deset regija.
Književnik i publicist Darko Juka rekao je da su bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata s ciljem stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije.
Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini mnogo prije otvorenoga sukoba dvaju naroda. Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile.
Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinskog bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je prema posljednjem popisu koji vodi Katolička Crkva bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata po popisu 1991. godine bilo čak 11.546.
Hrvatska republika Herceg-Bosna službeno je postala sastavnim dijelom Federacije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine, a službeno su sve njezine institucije prestale s radom sredinom 1996. godine.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šestoricu nekadašnjih dužnosnika Hrvatske republike Herceg-Bosne za etničko čišćenje Bošnjaka na području Herceg-Bosne, počinjeno u okviru udruženog zločinačkog pothvata u koji su bili umiješani i najviši dužnosnici Republike Hrvatske.
