'Kazna od 20 godina bila je tako nerealna i bjelodano nepravična u mjeri u kojoj je podcijenila težinu Galićeva zločina', kazao je sudac Fausto Pocar čitajući odluku Žalbenog vijeća.
Pročitajte i ovo
Time je Žalbeno vijeće prihvatilo žalbu tužiteljstva koje je tvrdilo kako kazna od 20 godina zatvora, koju je izreklo prvostupanjsko vijeće, nije odražavala težinu zločina za koju je Galić proglašen krivim. Tužiteljstvo je tražilo doživotnu kaznu zatvora.
Galića je prvostupanjsko vijeće osudilo na 20 godina zatvora za napade na civilno stanovništvo Sarajeva, počinjeno neprekidnim granatiranjem i snajperskim napadima u razdoblju između 1992. do 1994. godine.
U presudi je utvrđeno kako su stanovnici bezobzirno napadani na sprovodima, u ambulantama, tramvajima, autobusima, dok su kupovali na tržnicama ili čistili ulice. Napadi su se odvijali uglavnom danju i nisu predstavljali odgovor na neku vojnu prijetnju, potvrdilo je Žalbeno vijeće zaključke prvostupanjskog vijeća.
Galićeva žalba je odbijena, čime odluka suda o doživotnoj kazni zatvora potsje pravomoćna.
Na Haškom sudu dosad je doživotna kazna zatvora za ratne zločine izrečena jedino prijedorskom liječniku Milomiru Stakiću, ali je ona u žalbenom postupku preinačena u 40 godina zatvora. No moglo bi se pokazati kako je ta kazna dulja od 'doživotne' jer ona eliminira mogućnost revizije nakon 20 godina i eventualnog pomilovanja, te prekida daljnjeg služenja kazne.
Na do sada najvišu kaznu od 45 godina zatvora bio je osuđen bivši zapovjednik bosanskih Hrvata u središnjoj Bosni Tihomir Blaškić, ali mu je Žalbeno vijeće preinačilo kaznu na samo 9 godina zatvora.
Među dosad najvišim izrečenim kaznama je i 40 godina zatvora Goranu Jelisiću, čuvaru u bijeljinskom zatočeničkom logoru, te 35 godina zatvora za generala Radislava Krstića, osuđenog za pokolj u Srebrenici i 32 godine za progon stanovništva za predsjednika Kriznog štaba sjeverozapadne Bosne Radoslava Brđanina.
