Stanišić i Simatović
Stanišić i Simatović Foto: DNEVNIK.hr

Sud u Den Haagu objavio je presudu u ponovljenom postupku protiv srbijanskih obavještajaca Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godina. Tužiteljstvo je za njih dvojicu tražilo doživotni zatvor, a obrana slobodu.


Haški sud je Stanišića i Simatovića osudio na jedinstvenu kaznu od 12 godina zatvora. U kaznu im ulazi i vrijeme koje su do sad proveli u pritvoru. Odgovorni su za pomaganje i podržavanje ubojstva, deportacije, prislinog premiještanja i progone. Krivi su po točkama 1 do 5 optužnice. 

Vezani članci Ivo Sanader Potvrđena presuda Sanaderu i Hernadiju u slučaju MOL. "Ovdje je riječ o korupciji na najvišoj razini" Slika nije dostupna Dačić pozdravio oslobađajuću presudu Stanišiću i Simatoviću

Stanišić i Simatović ostat će u haškom pritvoru do prebacivanja u države u kojima će izdržavati kazne.

Nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995. Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice teretile su za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Stanišić i Simatović, koji su bili na privremenoj slobodi u Srbiji, a vraćeni su 24. lipnja u pritvorsku jedinicu u Den Haagu bili su nazočni izricanju presude.

Tužiteljstvo je tražilo kazne doživotnog zatvora, a obrana da im se potvrdi oslobađajuća presuda.

Ovo je prva presuda kojom su neki od nekadašnjih obnašatelja vlasti u Srbiji proglašeni krivim za zlodjela u Hrvatskoj, ali njom proces još nije okončan jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe.

Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo ICTY a završio MICT.

Obrazloženje presude

Sudac Hall kazao je kako je tužiteljstvo dokazalo zločine u Doboju te da su 'Škorpioni' ubili Srebrničane u Trnovu, no nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine.

Što se tiče srpskih snaga u BiH Vijeće zaključuje da je Stanišić bio u kontaktu s Radovanom Karadžićem, međutim nema dovoljno dokaza o konkretnoj pomoći Karadžiću ili drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata ili drugih struktura u BiH.

Vijeće se uvjerilo da su optuženi formirali jedinicu pod kontrolom Službe državne sigurnosti Srbije. Formiranje je, tvrde, počelo u ljeto 1991. u kampu Golubić kod Knina. Vijeće ne može zaključiti da su pripadnici te jedinice u Hrvatskoj počinili zločine.

Vijeće zaključuje da su pripadnici jedinice u ožujku 1992. obučili grupu iz Bosanskog Šamca. Vijeće se nije se uvjerilo da su imali nad njom kontrolu prilikom činjenja zlodjela, ali konstatira da su im pružili pomoć.

Vijeće je zaključilo i da su Stanišić i Simatović imali detaljna saznanja o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH.

Van razumne sumnje dokazano da su obojica optuženih znali za kampanju progona u Hrvatskoj i BiH. Također su znali da su dijelili namjeru da se s velikih područja iz Hrvatske i BiH prisilno i trajno ukloni većina nesrpskog stanovništva.

Najdulji postupak u povijesti ICTY-ja

Predsjedavajući sudskog vijeća na početku izlaganja kazao je kako je ovaj postupak pokrenut prije 18 godina te opisao tijek do danas. "Današnja odluka bit će zadnja", rekao je.

Tužilaštvo ne tvrdi da su optuženi fizički počinili ratne zločine za koje ih se tereti, kazao je sudac te dodao kako su osuđeni za planiranje, organiziranje i pomaganje pri izvršenju tih zločina. 

"Na povjesničarima je da utvrde povijesne traume i razloge raspada države". Treba utvrditi da li optuženi snose individualnu odgovornost, rekao je sudac. 

"Sela su sravnjivana sa zemljom, a njihovi Hrvatski stanovnici protjerivani", rekao je sudac i dodao kako se u optužnici navode detalji o zločinima nad Hrvatskim stanovništvom. Dodaje kako su u kolovozu 1991. pojačani napadi na sela s većinskim hrvatskim stanovništvom koje je bilo izloženo zlostavljanju, seksualnom zlostavljanju, prisilnom radu i protjerivanju. Uništeni su im vjerski objekti, a ljudi su držani u neljudskim uvjetima.

"Obrazac zločina ponovljen je u Bosanskom Šamcu 1992.", rekao je sudac.

Optuženi su pružali kanale veze između Beograda i lokalnog nivoa te organizacijsku i logističku podršku srpskim snagama, kazao je sudac. Obojica su pomagali lokalnim jedinicama sigurnosti. Tužiteljstvo nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine, rekao je sudac Hall.

U postupku koji s prvim pa ponovljenim suđenjem ukupno traje 18 godina i najdulji je u povijesti ICTY-a i njegova nasljednika MICT-a, nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995.

Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica koje je bila podignuta na prvom suđenju ostala je važeća i na ponovljenom.

Sudionici UZP-a

U optužnici se navodi da su Jovica Stanišić i Franko Simatović, poznati i kao "Miloševićevi ljudi na terenu", bili suučesnici udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom" uz nasilno i trajno protjerivanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Stanišića i Simatovića uhitile su srbijanske vlasti tijekom operacije Sablja, nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003.

Stanišić je prevezen u Den Haag 11. lipnja te godine, a Simatović 30. svibnja. Od tada ih je sud više puta puštao na privremenu slobodu u duljim vremenskim razdobljima.

Prvo suđenje po navedenoj optužnici održano je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu.

Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oriea donijelo je takvu odluku ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine iz optužnice jer nije dokazano da su ih planirali i naredili ni pomagali i podržavali.

U obrazloženju presude navedeno je da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca ili Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine nego na "podršku njihovim ratnim naporima".

Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. uvažilo je žalbu tužitelja i poništilo prvostupanjsku presudu zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naložilo novo suđenje.

Ponovljeni proces, prvi takav postupak pred nasljednikom haškog tribunala, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT), započeo je u srpnju 2017. iznošenjem uvodne riječi tužiteljstva.

Tužiteljstvo: Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima

U završnim riječima u travnju ove godine Tužiteljstvo je za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013.

U završnoj riječi tužitelj Douglas Stringer rekao je da je i u ponovljenom postupku dokazano da su dvojica optuženih sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom", nasilnim i trajnim uklanjanjem nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Taj plan su ostvarivali preko jedinica Crvenih beretki, Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana i Škorpiona, koje su osnivali, naoružavali i financijski opskrbljivali. Radi se o jedinicama koje su počinile teške i neizbrisive zločine nad nesrbima u ratovima u Hrvatskoj i BiH.

Od Škabrnje kod Zadra do Trnova kod Sarajeva paravojne formacije, koje su osnovali i opskrbljivali optuženici, počinile su monstruozne zločine i zastupnici tužiteljstva to su nepobitno dokazali, rekao je Douglas Stringer.

"Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima koje su optuženi počinili", rekao je tužilac Douglas Stringer.

Zločini paravojnih formacija zbili su se pod okriljem Državne sigurnosti Srbije i one su zločinački djelovale po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uz njihovu pomoć DSB-a, naglasio je Stringer koji je u zaključku završne riječi istaknuo da je tužiteljstvo i u ponovljenom suđenju dokazalo da su Jovica Stanišić i Frenki Simatović krivi ili odgovorni za progone i zločine.

Zastupnici obrane dvojice optuženih su osporavali sve što su tužitelji naveli i u završnim riječima i u svom dokaznom postupku.

Branitelji su naglašavali da paravojne formacije, od Arkanovaca do Crvenih beretki, nisu bile u sastavu SDB-a Srbije, prikazujući ih kao odmetnike ili pripadnike formacija Republike Srpske ili tzv. RSK.

Po njima, pripadnici SDB-a Srbije u Hrvatskoj i BiH legitimno su prikupljali obavještajne podatke ili su zakonito štitili tamošnje Srbe i sprečavali prelijevanje rata u Srbiju.

Završnim riječima u travnju nisu nazočili ni Simatović niti Stanišić jer im je odobrena privremena sloboda u Srbiji. Oni su, kako je agenciji Beta potvrdila u ponedjeljak predstavnica Suda Helena Eggleston, po nalogu suda 24. lipnja vraćeni u sudski pritvor u Scheveningenu.

Zadnji postupak MICT-a

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li državni dužnosnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Pošto Slobodan Milošević nije živ dočekao presudu, dosad u Den Haagu nijedan tadašnji obnašatelj vlasti u Srbiji nije proglašen krivim za ta zlodjela. Za to su osuđeni samo vojni zapovjednici.

Presudu Stanišiću i Simatoviću izreklo je vijeće pod predsjedanjem Bahamca Burtona Halla, u kojem su još suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje.

Tek nakon pravomoćnosti ove presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) a završio Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT).

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju