Čović opovrgnuo sporazum s Dodikom

Nakana predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragana Čovića da uspostavi izbornu koaliciju s Miloradom Dodikom odnosno njegovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), protivna je interesima Hrvata u BiH i samo jača nastojanja za očuvanje postojećeg dvoentitetskog ustroja BiH, ocjena je čelnika drugih hrvatskih stranaka iz BiH koje prenose lokalni mediji.

Pročitajte i ovo On sve demantira Gradonačelnik prevario HGSS-ovce za desetke tisuća eura? Kako je zapeo dubrovački Camino Obnova je spora Šteta od poplava u BiH iznosi 125 milijuna eura, a mještani postaju očajni: "Zimu bismo mogli dočekati na otvorenom"

Sam Čović istodobno je takve kritike odbacio ustvrdivši kako on zapravo i nije postigao nikakav sporazum s Dodikom. 'Sporazum s Dodikom ne postoji. Nema ni jedne rječi o tome a hoće li ga biti i u kakvoj formi, o tom potom', kazao je Čović u intervjuu kojega je objavio 'Dnevni avaz'. Ovu izjavu Čović je dao samo dva dana nakon što je u Banjoj Luci zajedno s Dodikom potvrdio nakanu izbornog koaliranja HDZ BiH i SNSD-a kako bi se za hrvatskog odnosno srpskog člana predsjedništva BiH izabrali kandidati što ih predlože ove dvije stranke. Tada je također najavljeno kako će dvije stranke vjerojatno potpisati sporazum o suradnji 25. lipnja u Mostaru.

Čović sada ističe kako je neopravdano kritizirati sporazum koji još ne postoji te pojašnjava kako je njegova nakana zapravo 'korektna suradnja sa svim bošnjačkim i srpskim strankama'. 'Na dobrom smo putu da to i uspijemo', kazao je Čović pojašnjavajući kako suradnju sličnoj onom s Dodikom želi uspostaviti i s tajkunom Fahrudinom Radončićem, čelnikom nedavno osnovane Stranke za bolju budućnost (SBB). 'Veoma je moguće da će (Radončić) biti lider među Bošnjacima', prognozirao je Čović rezultate izbora zakazanih za 3. listopada.

Član Predsjendištva HDZ 1990. Martin Raguž upozorio je pak kako je i dalje potpuno nejasno što zapravo motivira Čovića na sporazum s Dodikom. 'Dodikova politika ni malo ne ide na ruku interesima Hrvata', upozorio je Raguž u izjavi za 'Oslobođenje'. Krešimir Zubak, nekadašnji istaknuti čelnik HDZ BiH a sada član vodstva Hrvatske seljačke stranke - Nove hrvatske inicijative (HSS-NHI), ističe pak kako je Čović dogovorom s Dodikom potpuno pokopao mogućnost izbora zajedničkog kanidata hrvatskih stranaka za hrvatskog člana predsjedništva BiH.

'Sporazum velika pogreška'

'Kreševska deklaracija i politika Milorada Dodika međusobno se isključuju i stoga je koalicijski sporazum Dragana Čovića s predsjednikom SNSD-a velika politička pogreška', kazao je Zubak. Podsjetio je kako je šest hrvatskih stranaka kroz 'Kreševsku deklaraciju' jasno iskazalo opredjeljenje za najmanje tri federalne jedinice u BiH dok Dodik pokušava 'zabetonirati postojeći dvoentitetski ustroj'. Zubak je zaključio kako je konstanta Čovićeve politike tek to da unutar 'kreševske šestorke' govori jedno a zatim koalira s Dodikom. Slično drže i u Narodnoj stranci 'Radom za boljitak' (NSRZB).

'Koaliranje s Dodikom neće donijeti HDZ-u BiH nikakvu korist u borbi za osvajanje vlasti. Birači znaju da ta koalicija nema viziju kako izvesti BiH iz krize', kazao je Jerko Ivanković-Lijanović. Čović na sve te primjedbe odgovara zaključkom kako je jedina strategija 'manjih hrvatskih stranaka' analizirati ono što rade on i HDZ BiH jer one nemaju svoju strategiju. Kazao je kako nemaju smisla optužbe zbog kandidata za hrvatskog člana predsjedništva BiH. 'Uostalom, pozivam sve hrvatske stranke da podrže kandidata HDZ BiH i time bismo riješili cijeli problem', zaključio je Čović.

Kandidaturu za hrvatskog člana predsjedništva BiH na listopadskim izborima do sada je potvrdio samo Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) koji i sada obnaša tu dužnost. Istraživanje javnog mnijenja koje je u travnju proveo američki Nacionalni demokratski institut (NDI), pokazalo je kako Komšić uživa veliku potporu biračkog tijela te da bi za njega glasovalo dvadest posto ispitanika. Draganu Čoviću, ukoliko bi se uopće odlučio biti protukandidat Komšiću, potporu je bilo spremno dati tek četiri posto ispitanika, objavio je NDI. (Hina)