Stigli su novi rezultati analize vode u Lici, u 22 uzorka nisu pronađeni takozvani PFAS spojevi, a samo je jedan imao povišenu koncentraciju olova.
Građane to ne umiruje, traže hitnu sanaciju. Dnevnik Nove TV provjerio je što kaže struka koja nije radila na vještačenju, ali temeljito prati cijeli slučaj.
"Ja bih rekla da je voda zdravstveno ispravna, kao što je bila sve ovo vrijeme", rekla je dr. sc. Magdalena Ujević Bošnjak iz Odjela za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode.
Olovo je došlo iz kućnih instalacija
Riječ je o uzorcima uzetima prošlog četvrtka, a ispitivala su se 22 uzorka, od kojih je samo jedan imao povišenu koncentraciju olova. U Zavodu kažu – to je do kućne vodoopskrbne mreže, odnosno internih instalacija.
"U toj zoni opskrbe, otkud se isporučuje ista voda s istog crpilišta, uzorkovano je istog dana nekoliko uzoraka. Da je problem sa strane isporučitelja, odnosno vode koju isporučuje javni isporučitelj na tom području, onda bi svi ti uzorci bili kontaminirani, a ne samo taj jedan uzorak na tom izljevnom mjestu", objasnila je Ujević Bošnjak.
Opasni otpad ne poznaje propise
Ekotoksikolog Hackenberger kaže da su barem zadovoljeni temeljni uvjeti koje pitka voda treba zadovoljavati.
"Međutim, i dalje ostaje ona neizvjesnost čega tu još sve ima. Naime, ZJZ radi ono što im nalažu pravilnici, što im nalažu propisi, a opasni otpad ne poznaje propise", kaže biolog i ekotoksikolog prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger.
Ima građana koji su i privatno slali uzroke na analizu. Među njima je i Željka, koja je prošlog ožujka uzela uzorak s hrpe smeća, iz vreća i s tla i poslala na Institut za medicinska istraživanja.
Analiza pokazala povišene udjele više elemenata
"Analiza je pokazala visoki udio antimona i bakra, isto kao što je poslije pokazala i službena analiza. A, isto tako, visoki su bili olovo i cink", kaže Željka iz Gospića.
I vještačenje koje je naručio USKOK pokazalo je da je došlo do onečišćenja. Osnovni problem je što se ne zna precizno čega tu sve ima, kaže ekotoksikolog.
"U tom otpadu se može nalaziti nekoliko, jako puno ili jako malo od 300 milijuna različitih kemikalija", naglašava Hackenberger.
Otpad se mora hitno ukloniti
Pa je, kaže, ključno doznati tko je vlasnik tog otpada.
"Ako je to iz neke elektroničke, farmaceutske industrije, ako je u pitanju kemijska industrija, već sami vlasnici tog otpada bi nam mogli najjeftinije napraviti analizu tog otpada i reći nam čega tu ima i na što treba obratiti pozornost. Tek nakon toga se može napraviti procjena rizika", objašnjava Hackenberger.
Iz geografskog društva kažu da se otpad mora hitno ukloniti jer se radi o osjetljivom krškom području.
"Micanjem tla i vegetacije uklonjen je filter"
"Dio ga je ukopan, dio odložen na površinu, vidimo da je maknut dio tla i vegetacije, što je vrlo loša situacija jer je tlo u kršu i ovako i onako oskudno, a ovdje je uklonjen filter koji je jedini mogao na neki način ograničeno filtrirati kišnicu, koja je štetne tvari donijela do podzemnih voda", objašnjava prof. dr. sc. Nenad Buzjak iz Hrvatskog geografskog društva.
I dodaje – što otpad duže ostaje, rizik je veći za ekosustav. Štetne tvari mogu biti u relativno niskim količinama, pa neće odmah izazvati neki štetan efekt.
Kako je Šincek došao do silosa?
"Međutim, kumulativnim djelovanjem, kada se te tvari nakupljaju u organizmima biljaka, životinja i ljudi, mogu izazvati štetne posljedice i za to postoji popriličan broj dokumentiranih primjera u cijelom svijetu", kaže Buzjak.
Galerija
Uz sve ovo povlači se i pitanje kako je Josip Šincek uopće došao do silosa. U hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) potvrdili su nam da su nekretnine na lokaciji PPK-a Velebit prodali društvu Tipos – tvrtki koju je vodio bračni par Josip i Monika Šincek. I to za nešto više od 223.000 eura. Ta cijena isplaćena je iz kredita poslovne banke.
HBOR: "Nismo kreditirali kupovinu nekretnina"
"HBOR nije kreditirao društvo Tipos Resurs niti je na bilo koji način sudjelovao u financiranju kupnje predmetnih nekretnina. HBOR je u ovom poslovnom odnosu bio isključivo prodavatelj nekretnina koje je prethodno stekao u postupku naplate svojih potraživanja", poručili su iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Građani žele brzu akciju i sanaciju.
"Ja se nadam da će se dozvati pameti svi skupa. Da ćemo sjesti, odnosno ne trebamo više ni sjedati, nego da se dođe do rezultata i načina kako će se to sanirati", poručuje Željka iz Gospića.
A struka kaže da će sanacija biti vrlo skupa i komplicirana.
-
potresna ispovijestDragana je poginula u požaru, Nikolina se spasila: "Klečala je s koferom i gledala me. Naišao je plamen i onda je nestala"
-
''sram me je na koje sam grane pala''Ovo je posljednja kolumna Vedrane Rudan: ''Jučer sam bila na pregledu, čula sam...''
-
PIROMANI MALENIOtkriveni nakon objave snimki: Dvojica dječaka namjerno izazvala požar i pobjegla mopedom
