Čelnici, okupljeni na summitu EU-a u Bruxellesu, podržali su prijedlog Europske komisije kojim se Bugarskoj dopušta da postane 21. članica eurozone i zamijeni lev eurom, nakon što je to već namjeravala 2024., ali bila odbijena.
Ta balkanska zemlja članica je EU-a od 2007. i prva je zemlja koja bi mogla uvesti euro nakon Hrvatske 2023.
Europski parlament i Europska središnja banka (ESB) još se moraju konzultirati prije potrebnih zakonskih promjena prije nego što Bugari mogu plaćati eurom, no ti se koraci smatraju formalnostima.
Bugarska, jedna od siromašnijih zemalja EU-a, još uvijek je na dnu skupine od 27 članica prema bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, iako su stope rasta bile veće nego drugdje.
Uz relativno niske i stabilne stope inflacije, kriteriji za pridruživanje uključuju stabilnost cijena, zdrave javne financije i stabilne tečajeve.
Komisija je nedavno priopćila da očekuje stopu inflacije od 3,6 posto za Bugarsku u tekućoj godini i 1,8 posto u 2026. godini, što je potaknulo pozitivnu ocjenu za Sofiju.
Građani protiv nove valute
U Bugarskoj je uvođenje eura popraćeno žestokim prosvjedima. U veljači su nacionalisti zapalili vatru ispred ulaza u predstavništvo EU-a u Sofiji i izlili crvenu boju na staklenu fasadu zgrade. Bacali su Molotovljeve koktele i jaja.
Prošli mjesec pristaše proruskih i nacionalističkih stranaka demonstrirale su u glavnom gradu Sofiji i drugim gradovima pozivajući na zadržavanje leva zbog straha da će euro potaknuti rast cijena.
Protivnici eura prikupili su 604.000 potpisa u korist referenduma o uvođenju zajedničke valute, ali bugarski parlament dva puta je odbacio referendum 2023. i u svibnju 2025.
Prema anketi koju je sredinom svibnja proveo bugarski institut Mjara, više od polovice svih odraslih (54,9 posto) protivi se uvođenju zajedničke valute 2026. godine, dok je stabilna trećina (34,4 posto) za ulazak u eurozonu sljedeće godine.
