Takvom odlukom, iz igre je ispao glavni konkurent Boeingu, korporacija EADS, u čijem je vlasništvu i Airbus. Boeing je tako ostao novi stari proizvođač vojnih zračnih tankera za Pentagon, a odluka američke vojske razočarala je, ali ne i iznenadila senatora Richarda Shelbya iz Alabame, koji za prevagu u korist američke tvrtke krivi 'čikašku politiku' (Boeing ima sjedište u Chicagu), piše Wall Street Journal.
On i još dvojica senatora iz Mississippija i Louisiane, prije odluke odluke Pentagona uputili su otvoreno pismo predsjedniku Baracku Obami u kojem su dali podršku europskom konkurentu. EADS je u svojoj ponudi istaknuo kako bi se zračni tankeri gradili u novom pogonu u Alabami te da bi se otvorilo i novih 48.000 radnih mjesta.
'To je vrlo razočaravajući razvoj događaja, ali radujemo se diskusiji s američkim ratnim zrakoplovstvom o tome kako su došli do te odluke', rekao je Ralph Crosby, šef sjevernoameričke podružnice EADS-a.
EADS je ponudio preinaku svojeg Airbusa A330, koji leti od 1993. godine, dok je Boeing pobijedio s prijedlogom preinake svojeg 767 modela iz 1982. godine. Boeing je pobijedio s ponudom otvaranja pogona u državama Washington i Kansas te ukupno 50.000 novih radnih mjesta, dok je Airbus ponudio otvaranje pogona na području ekonomski loše stojećeg Zaljevskog područja (države na jugoistoku SAD-a) kao i 48.000 novih radnih mjesta.
Boeing je na kraju dobio, ali tek nakon niza skandala i žalbi te protužalbi, a u čitavoj priči je smijenjen i jedan viši dužnosnik ratnog zrakoplovstva zbog sukoba interesa. prvi dio posla vrijedan je 3,5 milijardi dolara i od Boeinga se očekuje da do 2017. isporuči 18 novih zrakoplova.
