"Drugi predsjednik Indonezije Haji Muhammad Suharto preminuo je oko 13.10", rekao je novinarima načelnik policije u okrugu u kojem se nalazi bolnica.
Pročitajte i ovo
Novinari su vidjeli uplakane rođake obitelji i izvijestili su da su u bolnicu pristigli pripadnici indonezijskih specijalnih snaga.
Predviđeno je da se uskoro održi konferencija za tisak.
Suharto je u lipnju napunio 86 godina a u kritičnom stanju u bolnici u Džakarti nalazi se od 4. siječnja. Njegovi su liječnici rekli da je došlo do zatajenja više organa te da je Suharto danas pao u komu.
Suharto, kojeg kritičari optužuju da je nagomilao bogatstvo od više milijardi dolara tijekom svoje vladavine nad najmnogoljudnijom muslimanskom državom od 235 milijuna stanovnika, imao je ozbiljnih zdravstvenih teškoća otkako je svrgnut s vlasti u masovnim nemirima 1998. s raširenim kršenjem ljudskih prava posebice u pokrajinama Papua i Aceh kao na Istočnom Timoru koji je Indonezija okupirala 1975.
Suhartova bolest raspalila je raspravu oko toga treba li nastaviti s istragom protiv njega zbog mita.
Nakon što je Suharto bio prisiljen napustiti dužnost predsjednika 1998. usred masovnih prodemokratskih prosvjeda optužen je za pronevjeru stotina milijuna dolara državnih novaca.
Vlasti su kasnije odbacile kazneni progon zbog njegova slabog zdravlja, ali mu predstoji građanska parnica vezana za uporabu državnih sredstava od strane njegovih dobrotvornih društava.
Transparency International procjenjuje njegovu i imovinu njegove obitelji na između 15 i 35 milijardi dolara ili 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda Indonezije.
Bivši diktator iza sebe ostavio kontroverzno nasljeđe
Bivši indonezijski diktator Suharto vodio je zemlju brzog gospodarskog rasta i stabilnosti, koja je također obilježilo
ubijanje čak do jednog milijuna političkih protivnika i endemska korupcija.
Bivši general podnio je ostavku na mjesto predsjednika 21. svibnja 1998. prinuđen užasnom ekonomskom krizom, masovnim prosvjedima i neredima u Džakarti u kojima je ubijeno 1.200 ljudi, dok je njegovo nasljeđe okaljano optužbama da je njegova obitelj pronevjerila milijarde dolara.
Etničko nasilje, uništeno gospodarstvo i oslabljena vlada u godinama nakon Suhartovog pada dovelo je do toga da su neki Indonežani željeli povratak njegovog režima.
Međutim, nakon što je Indonezija prihvatila demokraciju i oporavila se ta je želja nestala, a veliki dio stanovništva nikad mu neće moći oprostiti teška kršenja ljudskih prava i korupciju.
Svojedobno ga je organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International proglasila najkorumpiranijim političarom u svijetu.
Kritičari govore da su Suharto i njegova obitelj došli u posjed do 35 milijardi dolara od mita ili dogovora u kojima je politički utjecaj bio ključan za dobijanje ugovora tijekom njegove vladavine nad najmnogoljudnijom muslimanskom državom od 235 milijuna stanovnika. Suharto je odbacio te optužbe.
Pokušaji da ga se izvede pred sud pod optužbom za korupciju propali su jer su sudovi prihvatli argument njegovih odvjetnika da je previše bolestan za suđenje.
"Suharto je vodio Indoneziju kao mafijaški kum", izjavio je Jeffrey Winters, profesor političke ekonomije na Sveučilištu Northwestern u Chicagu.
"Sve je ovisilo o kumu, sav posao je išao preko njega, kum je bio izvor sigurnosti on je sve uništio: parlament, vladavinu zakona, intelektualnu zajednicu i pretvorio je policiju i vojsku u svoje osobne instrumente", ustvrdio je Winters.
Međutim, ne slažu se svi s tim.
"Da, bilo je korupcije. Da, radio je usluge svojoj obitelji i prijateljima. Ali u zemlji je bio stvaran rast i stvaran napredak", rekao je Lee Kuan Yew, koji je dugo obnašao dužnost singapurskog premijera i koji je također bio autokrat, nakon što je sredinom siječnja posjetio Suharta u bolnici.
Suharto je došao na vlast nakon neuspjelog državnog udara 30. rujna 1965. za koji se službeno krivi komunistička stranka.
Prijenos vlasti sa predsjednika Sukarna na Suharta izvršen je 1966., a za predsjednika je izabran 1968.
Između 300.000 i 800.000 navodnih komunističkih simpatizera ubijeno je tijekom njegova uspona na vlast od 1965. do 1968. u nasilju na čijem čelu su stajali indonezijska vojska i konzervativne muslimanske skupine.
Kasnijih godina je nekih 300.000 ljudi ubijeno, nestalo ili zatvoreno u regijama koje su težile neovisnosti Istočnom Timoru, Papui i Acehu, procijenile su skupine za zaštitu ljudskih prava i Ujedinjeni narodi.
Okrutan diktator stvorio je režim koji se zvao "Novi poredak".
Počinio je mnoge zločine, progonio oporbu, Kineze, komuniste i cenzurirao tisak.
Suharto je primljen u bolnicu 4. siječnja zbog problema sa srcem, bubrezima i plućima. Umro je u bolnici u nedjelju, 27. siječnja u 87 godini života.
