Ministar unutarnjih poslova RS Radislav Jovičić izjavio je kako policija bez obzira na stajališta Ustavnog suda BiH mora znati "gdje se tko nastanjuje i pod kojim uvjetima", prenosi "Dnevni avaz".
Pročitajte i ovo
On je ovo kazao nakon što je Ustavni sud BiH krajem prošlog tjedna odlučujući po prigovoru članova Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Željka Komšića poništio uredbu vlade RS, donesene u travnju, kojom su propisane dodatne provjere pru prijavi prebivališta.
Ušao u kuću i iz strojnice pobio dvije žene i troje male djece?!
Ustavni je sud konstatirao kako je riječ o materiji koju regulira isključivo zakon na državnoj razini i u koju vlasti entiteta ne mogu intervenirati. Odmah je na to reagirao predsjednik RS Milorad Dodik koji je kazao kako se od planiranih provjera neće odustati te kako će vlada odmah po poništenju postojeće uredbe donijeti novu istog sadržaja.
Čeka se da presuda postane pravomoćna
"Nitko se neće prijavljivati u RS-u a da se ne zna tko je, odakle je i ima li imovinu", kazao je Dodik. Njegovu je najavu naknadno potvrdila entitetska ministrica pravosuđa Gordana Zlatković koja je također dovela u pitanje pravorijek Ustavnog suda BiH i najavila donošenje uredbe kojom će se na entitskoj razini regulirati način provedbe džavnog zakona o prebivališrtu.
Vlasti RS-a sada samo čekaju da se presuda Ustavnog suda BiH objavi u "Službenom glasniku BiH" i tako postane pravomoćna, a da odmah nakon toga proglase novu uredbu istog sadržaja kao i u onoj koja je već oborena. Kako prenose "Nezavisne novine" bliske vlastima RS, procjena je kako je pravni temelj za takvo djelovanje to što bi se ipak radilo o novom aktu za čije je osporavanje potreban novi pravni postupak.
No prava je pozadine bitke koja se vodi oko toga tko će i kako provjeravati prijavu prebivališta u RS priprema za izbore u listopadu.
Prava zajamčena Daytonskim sporazumom
Koalicija nevladinih udruga pod nazivom "1. ožujka", uspostavljena krajem 2012. godine s ciljem jače borbe za prava prognanih Bošnjaka i Hrvata iz RS-a, još je prošle godine pozvala prognanike nesrpske nacionalnosti da iskoriste prava zajamčena Daytonskim sporazumom i u što većem broju prijave prebivalište u tom entitetu.
U BiH je snazi tzv. pasivna registracija birača što znači da se svatko tko prijavi prebivalište i dobije osobnu iskaznicu automatski upisuje na birački popis u izbornoj jedinici utvrđenoj na temelju mjesta stanovanja. U koaliciji "1. ožujka" su izračunali kako je na teritoriju današnje RS prije rata živjelo 24 posto Bošnjaka, 20 posto Hrvata i 3 posto ostalih što je u konačnici 47 posto stanovništva.
Ukoliko bi se nesrpsko glasačko tijelo barem djelomice približilo prijeratnom omjeru niti jedan amandman na ustav ni bilo koji zakon u skupštini RS-a ne bi se mogao donijeti bez pristanka Bošnjaka i Hrvata što bi, kako ocjenjuju u koaliciji, predstavljalo korak ka reintegraciji BiH. Stoga je plan registrirati 100 tisuća bošnjačkih i hrvatskih birača koji bi u listopadu glasovali za zajedničku izbornu listu što je čini sedam političkih stranaka uključujući tu i Hrvatsku stranku prava (HSP) i Stranku pravde i povjerenja (SPP) Živka Budimira.
Monopol stranaka sa srpskim predznakom
Time bi se bi se osigurao izbor najmanje pet nesrpskih zastupnika s teritorija RS-a u Zastupnički dom parlamenta BiH a time i presudan utjecaj na donošenje zakona.
Posljednja dostupna istraživanja raspoloženja biračkog tijela iz svibnja ukazivala su kako bi koalicija sedam stranaka pod nazivom "Domovina" mogla računati na oko šest posto glasova u RS-u, a time bi se pojavila kao odlučujući faktor u formiranju vladajuće većine s obzirom da Dodikom SNSD i oporbena Srpska demokratska stranka (SDS) mogu računati na oko 25 odnosno 23 posto glasova birača.
Sadašnje vlasti RS-a plan pojačane registracije bošnjačkih i hrvatskih birača prepoznale su kao otvorenu prijetnju monopolu stranaka sa srpskim predznakom te su koaliciju "1. ožujka" optužili za pokušaj provedbe izbornog inženjeringa. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
