Predstavnici različitih bošnjačkih udruga, u kojima se uglavnom očekivala kazna doživotnog zatvora, kao i sudska potvrda da je genocid u BiH, osim u Srebrenci, počinjen u još sedam općina obuhvaćenih optužnicom, razočarani su jer do toga nije došlo, dok su komentari iz Republike Srpske usmjereni uglavnom ka potenciranju tvrdnji da je presuda "politička" ali da neće promijeniti ništa u odnosu na sadašnji status tog entiteta.
Pročitajte i ovo
Stigla mu presuda
Milicajac SAO Krajine lomio im je rebra i zube, mučio ih do besvijesti... Preživjeli su zgroženi presudom
u Republici Srpskoj
Sud u BiH zabranio veličanje ratnih zločinaca u školama: "To bi moglo dovesti do dalje segregacije..."
Predsjednica udruge "Društvo za ugrožene narode" Fadila Memišević u prvom je komentaru za javni rtv servis istaknula kako je izostanak presude za genocid 1992. u sedam općina BiH ono što temeljno manjka u prvostupanjskoj presudi, ali je dodala kako je ipak važno da je njenim sadržajem potvrđen karakter rata u BiH.
Skupina od stotinjak Bošnjaka iz Srebrenice izricanje presude Karadžiću zajednički je pratila u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima. Lokalni su mediji izvijestili kako je među njima zavladalo veliko nezadovoljstvo nakon isticanja presude.
Saliha Osmanović, koja je izgubila cijelu obitelj u genocidu iz 1995. godine, kazala je kako je za nju sve to bilo iznimno bolno. "Karadžiću je trebalo biti presuđeno odmah nakon rata. Ovdje je bio pakao", kazala je Osmanović
Odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović je kazao kako se i prije izricanja presude moglo naslutiti da ICTY neće potvrditi počinjenje genocida u sedam općina.
Kazao je kako su stajališta ICTY-a o tome odavno poznata pa je presuda Karadžiću sukladna ranije vođenim procesima u kojima je jedino Srebrenica tretirana kao poprište genocida.
"Žrtvama je ovo ipak satisfakcija za cijeli dijapazon djela. Gotovo da nema kaznenog djela za koje Karadžiću nije presuđeno", kazao je Adamović. Istaknuo je kako je ipak riječ o prvostupanjskoj presudi, no njen je značaj u tome što je ona već sada poslala poruku da najodgovornije osobe neće biti pošteđene odgovornosti.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović kazao je kako je zanimljivo da se u protekle dvije tri-godine suđenje Karadžiću u tom entitetu zapravo tretiralo kao "trećerazredna tema" što govori da je interes običnih ljudi za ratna zbivanja i u tom entitetu značajno opao.
Upozorio je ipak kako je jačanje tenzija uoči izricanja presude potaknulo stare prijepore i rasprave, što nikome ne može koristiti. "Bilo bi važno da čestiti ljudi u BiH pokažu solidarnost prema žrtvama i to je važnije i od presude Karadžiću", kazao je Todorović.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, koju je tijekom rata vodio baš Karadžić, izjavio je novinarima na Palama kako presudu smatra nepravednom te još jednim dokazom da je ICTY "politički sud".
"Očekujem da se nepravda ispravi u drugostupanjskom postupku", kazao je Bosić.
Voditelj misije OESS-a u BiH Johnatan Moore kazao je kako je u svemu najvažnije to što je presuda dokazala konkretnu kaznenu odgovornost pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
"Nadam se da će ova presuda donijeti makar malo smirenje onima koji pravdu već predugo čekaju. Potraga za pravdom nikoga od nas ne ostavlja ravnodušnim. To može biti dug, kompliciran i proturječan proces", izjavio je Moore.
Komšić: Kazna za teror nad Sarajevom je nedostatna
Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić izjavio je kako je važno to što je u presudi Karadžiću potvrđena njegova izravna odgovornost za troipolgodišnji teror nad glavnim gradom Bosne i Hercegovine i opsadu u kojoj je ubijeno više od 11.000 njegovih stanovnika, istodobno istaknuvši kako nije zadovoljan izrečenom kaznom jer bi ona morala biti maksimalna s obzirom na karakter počinjenih zločina.
Komšić je izjavio kako je objavljenom presudom dokazana Karadžićeva krivnja za teror nad građanima Sarajeva, o kojoj nitko tko je u tom gradu proveo ratne godine nije ni mogao imati nikakve dvojbe.
"Osuđen je za sve što se zbivalo tijekom više od 1.400 dana opsade. Svi mi koji smo ovdje bili i znamo u kakvoj smo opasnosti bili i upravo zbog toga ne možemo biti zadovoljni presudom", kazao je Komšić.
Njega je ocjena kako bi "najveća kazna", odnosno doživotna kazna, bila jedina pravedna, jer je nečuveno da je jedan grad potkraj 20. stoljeća mogao biti držan u takvoj opsadi.
"Ovdje je ubijeno više od deset tisuća ljudi i više od tisuću i pol djece. Ne znam što bi još trebalo uraditi da bi čovjek bio doživotno sklonjen iz civilizacije koju je uništavao", kazao je Komšić.
Konstatirao je kako će ova presuda teško doprinijeti pomirenju, jer Karadžić i danas ima pristalica.
"Mnogi vjeruju, pa i on sam, da je bio u pravu. Ne vidi se na njemu neki znak kajanja i to jest problem pa bi te kazne morale biti veće kako bi svi iz njih izvukli pouke. To su pouke ne samo za zločince, nego za čovječanstvo, kako bi se znalo da slijedi najstroža kazna za ovakva nedjela", zaključio je gradonačelnik Sarajeva.
Izetbegović: Presuda Karadžiću je od povijesnog značaja
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je kako je izricanje presude bivšem vođi bosanskih Srba povijesni događaj za BiH jer je tim činom potvrđen "bitan dio činjenica" o zločinima koji su u njoj počinjeni tijekom rata.
To je najznačajnija presuda nakon one nacističkim vođama u Nuernbergu. Poslana je poruka da lideri država i paradržava neće biti oslobođeni odgovornosti za zločine
"Za čovjeka njegovih (Karadžićevih) godina i prošlosti 40 godina i nije posebna kazna, no ono što je značajno je da je presuđeno jednoj užasnoj ideologiji i politici", kazao je Izebegović novinarima u Sarajevu komentirajući presudu Karadžiću.
Istaknuo je kako su presudom sankcionirani brojni zločini, progoni civila, silovanja, razaranja i akt genocida u Srebrenici, a potvrđeno je i postojanje udruženog zločinačkog pothvata koji je provođen planski i sustavno rezultirajući progonom stotina tisuća Bošnjaka i Hrvata.
Kazao je kako ipak, na žalost, propušteno povezati udruženi zločinački pothvat s vrhom vlasti u Beogradu tijekom rata u BiH.
Izetbegović je ovu presudu usporedio s onom nacističkim ratnim vođama.
"To je najznačajnija presuda nakon one nacističkim vođama u Nuernbergu', kazao je Izetbegović dodajući kako je najvažnija poslana poruka ta da lideri "država i paradržava neće biti oslobođeni odgovornosti za zločine".
Ocijenio je kako je istina o ratu u BiH uvijek samo jedna, a presuda i prosudba ICTY-a joj je "najbliža".
Izetbegović drži kako je loše to što nije izrečena presuda za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina, osim Srebrenice, a kazao je i kako je iznenađen tvrdnjama iz presude da je Armija BiH gađala vlastiti teritorij i pozicije UN-a.
Hipoteka nesporno počinjenog zločina ovom presudom skinuta je s naroda i prenesena je na pojedince, a stoga bi valjalo prestati s nijekanjem i minimiziranjem zločina, poručio je Izetbegović.
"To je jedini put da se zlo ne ponovi", zaključio je Izetbegović dodajući kako za to očekuje potporu i razumijevanje u cijeloj regiji.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina - Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida. (Hina)