Vodstva šest stranaka na sastanku u Mostaru usuglasila su zajedničku izjavu u kojoj se upozorava na neravnopravni položaj hrvatskog naroda u BiH i u oba entiteta te traži "da se odmah pristupi izmjenama entitetskih ustava i zakona o entitetskim vladama radi dovođenja u ravnopravni položaj sva tri konstitutivna naroda, na način da se ustavom uvedu minimalne nacionalne kvote u zakonodavnoj vlasti te da se uspostavi paritet u izvršnoj i sudskoj vlasti, uz uvođenje razumnog prava veta u procesu odlučivanja".
Pročitajte i ovo
Prema sadašnjim entitetskim ustavima, kako upozoravaju predstavnici hrvatskih stranaka u BiH, u Republici Srpskoj odluke se mogu donositi voljom srpskih dužnosnika u tijelima vlasti, a u Federaciji BiH Bošnjaci u tijelima vlasti Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate.
Ovo je prvi puta nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma da su hrvatske stranke u BiH zatražile izmjenu entitetskih ustava. Predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić je objasnio kako se Hrvati BiH i dalje zauzimaju za donošenje novog Ustava BiH, ali da u međuvremenu treba promijeniti entitetske ustave kako bi se uklonila neravnopravnost Hrvata pri odlučivanju u entitetskim tijelima vlasti. Po Ljubićevim riječima, zahtjev za izmjenu entitetskih ustava biti će dostavljen srpskim i bošnjačkim strankama, te predstavnicima međunarodne zajednice.
Predsjednik Hrvatske stranke prava BiH (Đapić-Jurišić) Zvonko Jurišić je izjavio kako se izmjenom entitetskih ustava doprinosi onemogućavanju otcjepljenja Republike Srpske (RS) od BiH. "Nema otcjepljenja dijela BiH koji je nastao ratnim osvajanjem", rekao je Jurišić.
Sudionici sastanka u Mostaru u petak su u zajedničkoj izjavi naveli da ostaju privrženi načelima Kreševske deklaracije, potpisane prije pola godine u Kreševu, a u kojoj se zauzimaju za ukidanje dvoentitetskog ustroja BiH, te za to da se pri novom ustroju BiH formiraju tri razine vlasti: državna, općinska i srednja između državne i općinske, ali se ni tada, a ni danas u Mostaru, izjasnili koliko bi regija (federalnih jedinica) trebalo formirati za srednju razinu vlasti.
Lajčak protiv izgradnje spomen-križa na Trebeviću iznad Sarajeva
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH u petak se javno usprotivio namjerama za izgradnju spomen-križa na padinama Trebevića iznad Sarajeva u spomen Srbima stradalim u proteklom ratu, upozorivši kako je to provokacija koja bi mogla stvoriti međuetničke napetosti.
"Prijedlog za postavljanje križa na Trebeviću je neodgovorna zloupotreba žrtava i politička provokacija smišljena kako bi se stvorile međuetničke napetosti. To je neprihvatljivo", izjavio je Lajčak.
Udruge iz Republike Srpske koje okupljaju obitelji stradalih i nestalih te bivših logoraša nedavno su najavile kako će na padinama Trebevića iznad Sarajeva izgraditi spomen-križ visok 26, a širok 18 metara koji bi podsjećao na Srbe stradale na sarajevskom području u proteklom ratu.
Na takvu zamisao proteklih nekoliko dana obrušile su se bošnjačke stranke te sarajevski mediji i žitelji Sarajeva tvrdeći kako bi se tim križom uvrijedilo Sarajevo i Sarajlije, jer se njegova izgradnja planira na mjestu odakle su srpske snage u proteklom ratu bombardirale Sarajevo od čega je poginulo mnoštvo Sarajlija.
"Religija i simboli korišteni na prikladan način mogu promovirati pomirenje. Međutim, vrlo često se lokacije, dimenzije i idejna rješenja zloupotrebljavaju kako bi se namjerno isprovocirao i stvorio sukob", rekao je Lajčak u petak komentirajući najave o izgradnji spomen-križa na Trebeviću iznad Sarajeva.
