'Osim ministarstva vanjskih poslova želimo dobiti i ministarstva sigurnosti te pravosuđa', izjavio je Dodik kako ga citiraju lokalni mediji u RS.
Pročitajte i ovo
Dodik je ujedno potvrdio kako ostaje i pri ranijem zahtjevu da kadrovima iz tog entiteta pripadnu četiri ministarske pozicije, dok bi se Bošnjaci i Hrvati, po njegovu sudu, trebali zadovoljiti s po tri ministarstva.
Vanjski poslovi, sigurnost i pravosuđe, uz financije, su ključni resori u ovlasti Vijeća ministara BiH i do sada su njima po pravilu rukovodili ministri iz različitih konstitutivnih naroda.
Dodik tvrdi kako je bosanskohercegovačka diplomacija u protekle četiri godine koliko ju je vodio Sven Alkalaj 'nanijela ogromnu štetu RS', a ministar kojega bi on postavio, kako je pojasnio, dobio bi zadaću 'raščistiti' s postojećem diplomatsko-konzularnom mrežom BiH u svijetu. Slične planove Dodik ima i s bosanskohercegovačkim pravosuđem, a njegov prvenstveni cilj je ograničenje uloge ili čak ukidanje suda i tužiteljstva na državnoj razini.
Dodikova Stranka nezavisnih socijaldemokrata planira ministarske položaje na državnoj razini predviđene za kadrove iz RS podijeliti sa Srpskom demokratskom strankom. Uz njih bi vlast s hrvatske strane trebali činiti HDZ BiH i HDZ 1990, Bošnjake bi zastupala Stranka demokratske akcije, dok Socijaldemokratska partija svoje moguće sudjelovanje u vlasti uvjetuje time da predstavlja sva tri naroda.
Predsjednici šest stranaka su početkom tjedna održali još jedan krug razgovora o uspostavi vlasti, no bez posebnih rezultata osim štu su sugerirali kako su u stanovitoj mjeri približili do sada krajnje udaljena stajališta.
Do sada je temeljni razlog prijepora bilo neslaganje oko toga tko treba popuniti poziciju predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministra vanjskih poslova. Jednu od tih pozicija za sebe ultimativno traži SDP, no Dodik to odbija i traži da se te pozicije podijele između hrvatskih i srpskih stranaka.
Novi sastanak stranačkih lidera u BiH najavljen je za 15. rujna, no lokalni mediji u BiH ističu kako nema nikakvih jamstva da bi do tada mogao uslijediti konačni dogovor pa bi u takvoj situaciji valjalo razmišljati i o provedbi izvanrednih izbora. Problem je, međutim, to što izbornim zakonom BiH takva mogućnost uopće nije predviđena jer nisu predviđene sankcije za kršenje rokova za uspostavu vlasti.
Predsjedatelj kluba zastupnika HDZ BiH državnom parlamentu Mate Franjičević ocijenio je kako je to doista apsurdna situacija. 'Ovakvo zakivanje stanja svakako je loše. To nije demokratski', kazao je Franjičević za 'Dnevni avaz' dodajući kako bi već postojanje mogućnosti raspisivanja izvanrednih izbora natjeralo zainteresirane stranke na dogovor.
Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić izjavio je kako u njegovoj stranci nemaju ništa protiv izmjena zakona kojima bi se omogućilo raspisivanje izvanrednih izbora. 'Pitanje je ipak koliko to kome odgovora jer se izbori ne bi mogli provoditi samo za državnu razinu', kazao je Hadžić.
U Dodikovom SNSD-u ne misle da izvanredni izbori mogu bilo što riješiti pa stoga smatraju da ne treba ni mijenjati izborni zakon. 'Napravila bi se ista kombinatorika i problem bi ostao', kazala je zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić.
Izvanrednim izbornima skloniji su u oporbenim strankama popust Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Ta je stranka pozvala Ured Visokog predstavnika za BiH da se uključi u rješavanje problema i nametne pravila koja će osigurati deblokadu političkog sustava.
Glasnogovornik OHR-a Mario Brkić naznačio je ipak kako od takve intervencije neće biti ništa. 'OHR se nada da su političke stranke shvatile kako politika blokada ne može donijeti nikakvu korist građanima', bio je Brkićev komentar na poziv iz oporbe. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
