Biden je, u razgovoru s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem u Washingtonu, ponovno istaknuo kako Sjedinjene Države podupiru kosovsku neovisnost, priopćila je Bijela kuća. Srbija je zatražila od međunarodnog suda u Haagu da odredi je li deklaracija o proglašenju neovisnosti njezine bivše pokrajine, pretežito naseljene etničkim Albancima, bila legalan čin. Odluka Međunarodnog suda pravde, koja će biti objavljena u četvrtak, nema obvezujući nego samo savjetodavan karakter.
Pročitajte i ovo
Odluka koja bi išla u prilog Kosovu mogla bi dovesti do toga da još više zemalja prizna kosovsku neovisnost, dok bi ga suprotno mišljenje moglo natjerati na traženje rješenja zajedno sa Srbijom. Kosovo je do sada priznalo 69 zemalja, uključujući SAD. 'Potpredsjednik je ponovno istaknuo punu američku potporu neovisnom, demokratskom, cjelovitom i multietničkom Kosovu čija je budućnost unutar europskih i euroatlanskih institucija', navodi se u priopćenju Bijele kuće nakon sastanka dvojice čelnika.
U priopćenju se dodaje kako je Biden 'ponovio čvrstu potporu kosovskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu'. U svojim razgovorima s Thacijem Biden je pozdravio ono što Bijela kuća naziva 'napretkom koji je kosovska vlada postigla u provedbu važnih reformi, uključujući korake na jačanju vladavine prava i uspješnom integriranju manjinskih zajednica' te je istaknuo potrebu da se ti napori i dalje nastave poduzimati. Biden je također odao priznanje Thaciju 'za ponovno potvrđivanje kosovske spremnosti na suradnju sa svim svojim susjedima, uključujući Srbiju, kako bi se unaprijedili stabilnost, sloboda i prosperitet'.
>> 'SAD namjerava natjerati 40 zemalja da priznaju Kosovo'
Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. nakon što je NATO bombardirao tu zemlju želeći spriječiti ubijanje kosovskih Albanaca u dvogodišnjem sukobu. Nakon devet godina pod međunarodnim mandatom albanska većina je, uz potporu SAD-a i većine država Europske unije, proglasila neovisnost za koju Beograd tvrdi da ju nikada neće priznati. Srbija se nada da bi odluka ICJ, koju bi pratila odgovarajuća rezolucija UN-a, mogla obnoviti njezino pravo na ovu najmanju balkansku zemlju, jednu od najsiromašnijih u Europi. (HIna)
