Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Flamanski zastupnici u parlamentarnom Odboru za unutarnje poslove danas su izglasali podjelu bruxelleske izborne jedinice u koju su uključene i neke općine u predgrađu glavnoga grada unatoč protivljenju frankofonih članova.


Frankofoni zastupnici su prije početka glasovanja napustili sastanak u znak prosvjeda, javljaju belgijski mediji. Frankofoni predstavnici ističu da ovaj potez može imati vrlo teške posljedice i da može ugroziti napore u sastavljanju nove koalicijske vlade, koja nije sastavljena ni nakon gotovo pet mjeseci od izbora. 

Vezani članci Ukidanje nošenja maski, ilustracija Vlasti izgubile spor: Moraju izmijeniti zakonski okvir za mjere protiv COVID-a ili ih ukinuti u roku od 30 dana Slika nije dostupna Belgija dobila novu vladu, kriza još ni izdaleka nije riješena

Danas se navršilo 150 dana bez vlade, čime je srušen prijašnji rekord iz 1998. godine kada je tadašnjem premijeru Wilfredu Martensu trebalo 148 dana da sastavi vladu.

Izborni okrug Bruxelles-Hal-Vilvorde, tzv. BHV, predstavlja kamen spoticanja između dvije jezične zajednice, između kojih sve više raste nepovjerenje.

Izbornog okrug obuhvaća regiju Bruxelles i 35 općina oko nje, koje pripadaju Flandriji, ali u kojima frankofono stanovništvo čini značajan udjel. 

To frankofonom stanovništvu omogućava da na parlamentarnim izborima glasuje za frankofone stranke, što u slučaju podjele te izborne jedinice ne bi više mogli.

Glasovanje u Odboru ne predstavlja konačnu odluku. Ona treba biti izglasana na plenarnom zasjedanju parlamenta, do kojeg bi moglo doći tek za nekoliko mjeseci.

Iako nije riječ o konačnoj odluci, ona je poslala snažnu simboličnu poruku, budući da se politički čimbenici i promatrači slažu da je sada praktički suspediran proces sastavljanja vlade.

Odmah nakon sastanka, čelnici frankofonih stranaka pozvani su na zajednički sastanak.

Pregovori o sastavljanju nove vlade koje vodi mandatar, flamanski demokršćanin Yves Leterme u dosadašnjem tijeku su donijeli skromne rezultate - postignuta je suglasnost oko nekih nespornih pitanja, dok nisu ni načeta teža pitanja poput flamanskih zahtjeva za daljnjom federalizacijom zemlje, čemu se protivi frankofono stanovništvo koje živi u južnoj regiji Valoniji i u Bruxellesu, belgijskoj prijestolnici koja je službeno dvojezično područje, ali frankofono stanovništvo je u golemoj većini - oko 88 posto.

Ukupno od oko 11 milijuna stanovnika u Belgiji 6,5 milijuna su Flamanci koji žive u sjevernoj regiji Flandriji, a oko 4,5 milijuna je frankofono stanovništvo.

U pregovorima za sastav nove vlade sudjeluju flamanski i valonski demokršćani te liberali, također iz obje jezične zajednice.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

Belgiji, zemlji stvorenoj 1830. godine, dugo vremena je dominirao francuski jezik, koji je bio jezik elite i u Flandriji. Dugo vremena je Valonija bila puno bogatija od Flandrije, međutim u poslednjih 30-40 godina situacija se promijenila i Flandrija je danas jedna od najbogatijih regija u Europskoj uniji.

Danas je u Valoniji čak 17 posto nezaposlenih, dok ih je u Flandriji šest posto. 

U bruxelleskoj regiji, trećoj federalnoj jedinici, nezaposlenih je čak 20 posto. 

U Flandriji se često čuje prigovor da oni plaćaju izdržavanje nezaposlenih frankofonih Belgijanaca u Valoniji i Bruxellesu.

Prema rezultatima ankete, koju je početkom ovoga tjedna objavio flamanski dnevnik Het Laatste Nieuws, 44,4 posto Flamanaca priželjkuje raspad Belgije, dok ih se 53 posto tome protivi.