Nevjerojatan podatak: Zašto banke o ovome šute?

Milijarde koje leže na takozvanim neaktivnim ili zaboravljenim računima, i to u Njemačkoj. Kako je to moguće, pitaju se mnogi, a profesor ekonomije Christian Klein sa Sveučilišta u Kasselu objašnjava: "U većini slučajeva vlasnik računa je vjerojatno preminuo i nema nasljednika ili račun uopće nije zabilježen u dokumentima."

tri vijesti o kojima se priča POLICIJA ISTRAŽUJE Cure detalji drame kod Rijeke: U stanu pronađen mrtav muškarac, žena prevezena u bolnicu oglasio se GONG, HND, vlada... Užas u Zagrebu! U centru grada napadnuta novinarska ekipa N1 televizije gerilski stil Spremaju se za rat s jednom od najjačih vojski svijeta: "Na agresiju ćemo odgovoriti jedinstvom"

Stručna analiza, provedena po nalogu Ministarstva obrazovanja i istraživanja, procijenila je da je riječ o čak 4,2 milijarde zaboravljenih eura. "Može se dogoditi i da su u pitanju ilegalna sredstva, crni novac, novac od droge pa su vlasnici možda i sretni što se na taj novac zaboravilo", dodaje u razgovoru za Deutsche Welle.

Račun se smatra zaboravljenim kada banke godinama ne uspijevaju uspostaviti kontakt s vlasnikom. Iz Sparda banke Hessen poručuju: "Trajno neaktivni računi prolaze kroz opsežan i višestupanjski postupak provjere i informiranja. Važno nam je da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo pronašli vlasnika računa ili ovlaštenu osobu."

Ako ni tada ne dođe do kontakta, većina banaka nakon 30 godina zatvara račun, ali, ako se, primjerice, nakon 45 godina netko javi i zatraži svoj novac, banka je obvezna vratiti ga.

Banke o ovoj temi nisu baš razgovorljive, a Kleina to ne čudi; "Imam dojam da je većini banaka to na neki način neugodno. Eto, novac je zaboravljen, stoji tako, a neugodno je pomisliti da ga banka – pod navodnicima – jednostavno prisvoji."

Thorsten Haese, glavni pravnik Njemačkog udruženja banaka, koje zastupa privatne banke, zna zašto se financijske institucije o ovome radije ne izjašnjavaju: "Po našem mišljenju to jednostavno nije tema. Prirodno je da se ponekad izgubi kontakt s klijentom, a što tada slijedi jasno je propisano. Zato s naše strane nema potrebe za raspravom."

Može li država uzeti taj novac?

Milijarde koje samo tako leže, naravno, bude zanimanje i u saveznoj vladi. U koalicijskom sporazumu na stranici 79 stoji: "Podržavamo društvene inovacije i za to koristimo sredstva s neaktivnih računa u fondu." Da bi vlada uopće mogla osnovati takav fond, banke moraju predati taj novac.

Za bankarsko udruženje to je problem: "Mi smo s klijentom sklopili ugovor. Ne može se očekivati da kažemo – sada ćemo taj novac predati nekome drugome. Osim toga, to uvijek ima pomalo gorak prizvuk kada država posegne za privatnim imovinskim pravima", kaže Haese.

Problema ima, ali to nisu stvari koje se ne bi mogle riješiti uz malo dobre volje, smatra Klein i dodaje: "U Europi već imamo primjere gdje to funkcionira. U Velikoj Britaniji postoji takav model, da se iz tih sredstava financira socijalni fond, i to prilično uspješno."

Pročitajte i ovo jasni kriteriji Poznato s koliko vas novca na računu banka smatra bogatima