Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Australija će primiti 12 tisuća sirijskih izbjeglica i osigurati 32 milijuna američkih dolara za humanitarnu pomoć, te će se istodobno pridružiti međunarodnoj koaliciji koja bombardira ciljeve Islamske države unutar Sirije, objavio je u srijedu australski premijer Tony Abbott.


Abbott je naglasio da će Australija primiti "potlačene manjine" koje bježe od rata u Siriji i Iraku i nalaze se u izbjegličkim logorima koje vodi UNHCR u Turskoj, Jordanu, Iraku i Libanonu.

Vezani članci Slika nije dostupna EU MIJENJA STAV PREMA RUSIJI 'Tu su Rusi u pravu' Slika nije dostupna Juncker: Dosta je pokazivanja prstom, vrijeme je da upravljamo; Merkel traži obvezujuću raspodjelu

Dvanaest tisuća sirijskih izbjeglica bit će prihvaćeni kao stalni naseljenici u Australiju, povrh 13,750 drugih izbjeglica koliko je već ranije predviđeno za prihvaćanje ove godine.

"To je znatno povećanje australskog humanitarnog priljeva, i velikodušan odgovor na sadašnju situaciju", rekao je Abbott, dodajući da će se vlada fokusirati na "potlačene manjine".

SNIMKA IZ MAĐARSKE Svojim postupkom zgrozila je svijet

Australija već sa svojih šest zrakoplova F/A-18 Horneta sudjeluje u međunarodnoj koaliciji protiv IS-a u Iraku, a sada će se pridružiti zračnim napadima na IS i u Siriji. Abbott je rekao da IS treba biti "uništen".

Volja za kompromisom

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker predložit će u srijedu plan za izbjegličku krizu koji bi mogao izazvati nove napetosti između europskih država te između nacionalnih čelnika i izvršnog tijela EU-a.

Ipak, čini se da je rastuća humanitarna kriza na granicama Unije povećala političku volju za kompromisom, za razliku od ranijeg Junckerova plana koji je u svibnju izazvao žestoke međusobne optužbe.

Juncker će u svom prvom godišnjem govoru o Stanju u EU-u pred Europskim parlamentom u Strasbourgu predložiti članicama da prihvate obvezujuće kvote za prihvat 160.000 tražitelja azila, četiri puta više u odnosu na prijedlog iz svibnja.

Europski dužnosnici kažu da će predložiti i stalni mehanizam za razmještanje ljudi čiji je dolazak izazvao velike teškoće Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Sadašnja pravila o azilu nalažu da njihove zahtjeve rješava prva europska država u koju stignu.

Očekuje se da će se bivši luksemburški premijer dotaknuti i labavih kontrola na vanjskim granicama EU-a i predložiti planove za ubrzanje procesa vraćanja migranata koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje azila.

To balansiranje između humanitarne pomoći i obrane kontinenta koji je u strahu od milijuna ljudi što pate zbog ratova i siromaštva izvan Unijinih granica ublažilo je oštru raspravu među europskim čelnicima koji su odbacili orininalne Junckerove kvote kao "diktat" Bruxellesa.

"Čini se da Komisija ovaj put ima sveobuhvatniji pristup koji uključuje i bolju kontrolu vanjskih granica", rekao je diplomat iz jedne istočne članice koja tvrdi da njezino društvo, nenaviko na imigrante, ne može prihvatiti veliki broj ljudi.

"Još puno je stvari oko kojih treba pregovarati. Puno je toga i što ne možemo prihvatiti. No, rasprava je sada daleko manje emotivna", dodao je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju