Ugledni antropolog obrušio se na paleo dijetu i njezino promoviranje, tvrdeći da su pećinski ljudi bili oportunisti i da su jeli sve na što su nabasali. Ken Sayers, antropolog sa Sveučilišta Georgia tvrdi da je najranija ljudska prehrana ovisila o tome koje namirnice daju najviše energije uz najmanje truda.
Pročitajte i ovo
Veliko otkriće
Evolucija kakvu poznajemo pod upitnikom?
Bolja Hrvatska
Zbog Andree je znanost popularna!
velika tragedija
Mlada vatrogaskinja (18) poginula u nesreći na A1, kolege se opraštaju: "Trag koji je ostavila je neizbrisiv"
Drama u Gvajani
Potonuo trajekt sa 116 ljudi, velika akcija spašavanja u tijeku: Deseci se još vode kao nestali
SLETIO I HELIKOPTER
VIDEO Kaos na A1! Teška prometna nesreća ispred Lučkog, promet bio potpuno prekinut
Sayers tvrdi da je režim prehrane po paleo principu isuviše pojednostavljen, obzirom da je prehrana naših predaka ovisila o uvjetima u raznim podnebljima te da bi pećinski ljudi drage volje jeli hranu sa zabranjene liste paleo prehrane, uključujući žitarice, mahunarke i gluten.
"Hominidi se nisu raširili prvo po Africi a onda ostaku Zemlje, držeći se samo strategije traganja za hranom ili držeći se precizne mješavine ugljikohidrata, proteina i masti u svojoj ishrani. Učinili smo to jer smo bili vječito fleksibilni, kako sociološki tako i ekološki", ističe Sayers, a prenosi news.com.au.
Danas, kognitivne sposobnosti, tehnologija i kuhanje utječu na to kakvu ishranu imamo i što jedemo.
"Tvrdnja da su kasniji hominidi poput neandertalca i modernog čovjeka jeli više mesa, meni osobno je pojednostavljivanje stvari... doprinos takvih namirnica prehrani i dalje bi ovisio o dostupnosti drugih oblika hrane", kaže Sayers.
Paleo prehrana zabranjuje obrađene i prerađene namirnice, kao i mliječne proizvode. Sayers tvrdi da je prehrana pećinskog čovjeka bila apsolutno oportunistička te da n vidi potrebu za preskakanjem kruha i maslaca.
kao primjere oportunizma navodi i to da su hominidi jeli meso i koštanu srž antilopa još prije 2,6 milijuna godina. Kao drugi primjer navodimajmunsku vrstu sivog langura, koji žive na velikim nadmorskim visinama u Nepalu. Oni jednostavno polude za lišćem i korom drveća kad nema drugih izvora hrane u blizini, a takva prehrana im nosi malo kalorija i puno vlakana, dok u ljetno vrijeme u potpunosti odbacuju takvu prehranu, jer su izvori drugih oblika hrane tada bogatiji.
Pravi balans je vjerojatno negdje između.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook