Poput namještaja ili odjeće

12 opasnih kemikalija pronađenih u svakodnevnom okruženju

Piše Ivana Domitrović, 06. siječnja 2015. @ 08:40

Stručnjaci su izdvojili 12 kemikalija pronađenih u svakodnevnom okruženju ljudi, poput namještaja ili odjeće.

Dr. David Bellinger smatra da Amerikanci imaju niži IQ od onoga što bi mogli imati da njihove majke u trudnoći nisu bile u dodiru s 12 toksina koji utječu na kvocijent inteligencije. Među njima su olovo, živa i pesticid organofosfat.

Profesor neurologije, dr. David Bellinger usporedio je kvocijent inteligencije među djecom čije su majke izložene neurotoksinima dok su bile trudne u odnosu na one koje nisu bile izložene toksinima, piše Business Insider.

Izračunao je kako je zbog izloženosti organofosfatima, najčešće korištenim pesticidima u poljoprivredi, kod Amerikanaca izgubljeno 16,9 milijuna IQ bodova.

Prošle veljače, više je istraživanja dovelo do povezanosti izlaganju kemikalijama i zdravlju mozga. Philippe Grandjean s Harvarda i Philip Landrigan, dekan Mount Sinai School of Medicine na Manhattanu smatraju kako 'tiha pandemija' toksina oštećuje mozak kod još nerođene djece.

Dok spavamo mozak čisti toksine

Stručnjaci su izdvojili 12 kemikalija pronađenih u svakodnevnom okruženju ljudi, poput namještaja ili odjeće, za koje vjeruju da uzrokuju ne samo smanjen IQ, već i ADHD te bolesti iz spektra autizma.

1. Mangan

Previsoka koncentracija mangana u vodi koju pijemo može dovesti do problema u intelektualnom razvoju djece, pokazali su rezultati istraživanja koje je provedeno na Sveučilištu Montreal u Kanadi.

U velikoj dozi, mangan postaje neurotoksičan i dovodi do, kako je pokazalo istraživanje, poremećaja sličnih Parkinsonovoj bolesti.

Istraživanjem je otkriveno da se problemi motorne koordinacije te problemi s pamćenjem javljaju prilikom izloženosti količini mangana manjoj od 200 mikrograma po litri vode.

Djeca koja su bila izložena manganu kroz vodu pokazala su za šest bodova manji kvocijent inteligencije od djece koja su konzumirala vodu koja nije sadržavala taj metal.

2. Fluor

Fluor često nalazimo u pastama za zube. Istraživanje znanstvenika s Harvarda pokazuju mogućnost štetnog djelovanja izloženosti fluoru na neurološki razvoj djece.

Fluor se dodaje u vodu u SAD-u u pokušaju da se 'smanji karijes'. Bez obzira što mnoge studije govore o njegovoj štetnosti na opće stanje ljudskog organizma. EU je zabranila dodavanje fluora u javne vodovode, no obratite pažnju na deklaracijama boca za vodu.

3. Klorpirifos

Istraživanjem provedenim na 266 djece iz siromašnih obitelji Bronxa i Manhattana, njujorških područja gdje se klorpirifos uvelike upotrebljavao do 2001. godine, ustvrđeno je kako su trudnice izložene tom pesticidu rađale djecu koja su mentalno i fizički znatno zaostajala za svojim vršnjacima u dobi od 3 godine.

Znanstvenici se nadaju kako će ovi podaci postrožiti kontrolu primjene klorpirifosa u poljoprivredi te da će u konačnici ta opasna tvar uz brojne druge štetne organofosforne insekticide biti zabranjena u proizvodnji hrane.

4. DDT/DDE

Jedan od najpoznatijih insekticida, čija upotreba datira od 1939. Na insekte djeluje kao kontaktni otrov. Posjeduje visoku bioakumulativnu sposobnost i taloži se u mišićima i kostima, a pošto je rastvorljiv i u mastima, nagomilava se u organima bogatim mastima, prije svega u nadbubrežnim žljezdama, štitnjači i testisima.

5. Perkloretilen

Kao otapalo se pojavio 30-tih godina prošlog stoljeća i danas je najzastupljeniji u procesu kemijskog čišćenja. Perkloretilen je toksičan, a sumnja se da je i kancerogen (pokazao da povećava brzinu spontanog nastajanja malignih tumora u nekih laboratorijskih štakora i miševa). Podaci o učinku na čovjeka su ograničeni i nije ustanovljena veza između izloženosti perkloretilenu i nastajanja karcinoma.

6. Polibromirani difenil-eteri

(PBDE) Polibromirani difenil-eteri (PBDE) su inhibitori zapaljenja plastike. To su kemijski aditivi koji se miješaju s polimerima pri proizvodnji plastike (čine i do 30% ukupnog materijala!) kako bi spriječili ili ugušili eventualni nastanak plamena.

Plastični dijelovi automobila, televizora, kompjutora, različitih električnih naprava, zatim tepiha, namještaja, izolacijskih cijevi i električnih vodova često su impregnirani tim polibromiranim inhibitorima zapaljenja. PBDE-aditivi se kemijski ne vežu za plastiku, pa stoga konstantno migriraju iz plastike u okolinu. Dokazano je da se i u prašini obrisanoj s kućišta kompjutora ili monitora nalaze mjerljive količine PBDE.

7. Arsen

Ozbiljni zdravstveni efekti su uočeni kod populacije koja konzumira vodu bogatu arsenom u dužem vremenskom periodu u zemljama širom sveta. Dugotrajna izloženost arsenu putem vode za piće uzrokuje rak kože, pluća, mokraćne bešike, bubrega, kao i druge promene na koži u koje spadaju promene pigmentacije i zadebljanje (hiperkeratoza).

8. Olovo

I minimalne količine olova u dječjem organizmu stvaraju rizik od trajnog oštećenja mozga, što dovodi do nižeg kvocijenta inteligencije, teškoća s učenjem ili sklonosti nasilju. Dijete može biti izloženo olovu i dok je u fetalnoj fazi, ako se ovaj metal nalazi u organizmu trudnice, a olovo je čest sastojak ruževa za usne.

Po medicinskim saznanjima, i minimalne količine olova u dječjem organizmu stvaraju rizik od trajnog oštećenja mozga, što dovodi do nižeg kvocijenta inteligencije, teškoća s učenjem ili sklonosti nasilju. Dijete može biti izloženo olovu i dok je u fetalnoj fazi, ako se ovaj metal nalazi u organizmu trudnice. Iako su danas ljudi izloženi olovu manje nego ikad, zahvaljujući zakonskom ograničenju i uklanjanju olova iz benzina, boja i igračaka, olovo i dalje ostaje onečišćivač koji uzrokuje ozbiljan rizik, čak i prilikom najnižih razina izloženosti. Utvrđeno je da je izloženost olovom česta prilikom renoviranja stana i kuće, jer se ovaj metal krije u bojama starije proizvodnje. Ima ga i u tlu, pa kad se ono osuši, nastaje prašina zagađena olovom.

9. Živa

Živa je sveprisutni element u našem okolišu, ali i u našim tijelima i upravo zbog toga predstavlja određenu prijetnju po naše zdravlje. Ovaj neurotoksin - supstanca koja uništava mozak i živčani sustav - često se povezuje i s Alzheimerovom bolešću i autizmom. Živa u organizmu potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala u nastanak upala što samo potiče propadanje mozga slično onome kao kod starenja samo što živa sve to obavlja puno brže.

Veliki rizik predstavlja za novorođenčad kod koje se može akumulirati u moždanim stanicama, jetrima i utrobi i može izazvati trovanje.

10. Toluen

Toluen je štetan za ljudski organizam. Do trovanja može doći udisanjem para, apsorpcijom kroz kožu i gutanjem. Tekućina iritira oči i kožu, a pare dišne organe (visoka koncentracije para iritiraju oči i sluznicu nosa). Glavno djelovanje pri udisanju para toluena je na središnji živčani sustav. Simptomi ovise o koncentraciji para.

11. Etanol

Etanol djeluje na srce i krvotok tako da širi krvne žile te pozitivno djeluje na krvni tlak, smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka i utječe na povećanje HDL – „dobrog“ kolesterola.

Utječe na mozak smanjujući cjelokupnu koordinaciju. Fetalni alkoholni sindrom, stanje je koje nastaje kada trudne majke konzumiraju veću količinu alkohola. To utječe na djecu i može uzrokovati probleme kod cjeloživotnog učenja i probleme u ponašanju.