Seizmolog objasnio je li serija potresa na Banovini razlog za brigu: "Ima perioda kad je seizmička aktivnost izraženija"

Četiri potresa u samo nekoliko sati. Epicentar - malo mjesto nedaleko od Petrinje.

Pročitajte i ovo Strašna trauma VELIKA FOTOGALERIJA Ovako izgleda Petrinja tri godine nakon razornog potresa Tri mučne godine Plenković dijelio ključeve i opalio selfi s Flekicom, ali ljudi ni danas ne mogu u svoje stanove

"Dosta se zatreslo i prvo je bio osjećaj 4, 5. Na kraju mobitel pokazao 3,2", kaže Štefica iz Vratečkog. 

Ni u Strašniku, selu koje je bilo epicentar onog velikog potresa, ne spava se mirno.

"Evo, danas sam bio u Sisku, Petrinji. S kim god razgovaraš... Znate što? Ljudi se boje!", kaže Stjepan. Objekti koji su za rušenje, vrlo su opasni i kod slabijih potresa, upozorava struka.

"Može doći do progresivne štete, ali ovakvi potresi od 3,5 - 4 ne mogu ostvariti neke značajne štete. No, njihovo ponavljanje u serijama može izazvati i progresivne štete", objašnjava Alen Kadić, iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

U Petrinjskom kontejnerskom naselju kažu - bar nam ništa neće pasti po glavi. S potresima žive, ali i ogorčenjem zbog tromosti države, doznaje reporterka Sanja Vištica koja se u Dnevnik Nove TV javila iz Seizmološke službe.

Tamo je razgovarala sa seizmologom Snježanom Prevolnikom. Na pitanje zabrinjava li ga ova serija potresa, odgovara:

"Svi ovi potresi su dio te serije naknadnih potresa koja traje još od prosinca 2020. Ima perioda kad je seizmička aktivnost izraženija, kad je manje izražena. U zadnjih tjedan dana je bilo nekoliko jačih potresa koji su uznemirili pučanstvo. Ne jačih da bi mogli uzrokovati nekakve štete, ali dovoljno jakih da izazovu nelagodu."

"Oslobodi se dio energije"

Činilo se kako se situacija s potresima na Banovini smirila, a onda je krenulo opet.

"Situacija se jest smirila. Ako se sjetimo prvih sati, dana i tjedana nakon velikog petrinjskog potresa, potresa je bilo nebrojeno. Sad se situacija smirila, tih naknadnih potresa ima sve manje i oni su sve manje magnitude. Ali kao što sam rekao, postoje ta razdoblja gdje se ponovno oni nekako nakupe. Seizmička aktivnost je mrvicu izraženija, ali naprosto, to su te varijabilnosti", objašnjava stručnjak.

Je li manja šansa za veliki potres, ako se događa niz malih? 

"Ti manji potresi ipak oslobode dio energije, ali ne dovoljno veliki da bi mogli anulirati veliki potres. No svi trebamo biti svjesni da živimo na seizmički aktivnom području u kojem su se jaki potresi događali i u prošlosti, ali će se događati i u budućnosti. Bit seizmologa nije predviđanje potresa. Stav seizmološke zajednice je relativno jasan. Predviđanje potresa nema. U ovom trenutku, a vrlo je malo vjerojatno da će se to moći napraviti i u budućnosti. Uloga seizmologa je da pomognu u izgradnji sigurnijih kuća. Mi moramo istražiti seizmičnost pojedinog područje. Izdvojiti  područja u kojima je vjerojatnost da će se dogoditi jači potres. I prema građevinarima krenuti sa adekvatnim podlogama da bi oni mogli napraviti kvalitetno protupotresno projektiranje i gradnju", rekao je.

"Područje južne Dalmacije je seizmički najugroženije"

Komentirao je i gradnju Pelješkog mosta, za kojeg struka kaže da može izdržati i trešnju od 7 prema Richteru. 

"Područje južne Dalmacije je seizmički najugroženije. Kroz povijest su se tu događali najjači potresi. Znamo za veliki dubrovački potres u 17. stoljeću. Nedavno, 1979., smo imali veliki potres u Crnoj Gori. Maksimalna procijenjena magnituda za to područje je 7,5 prema Richteru. A tu se opet pokazuje uloga seizmologije. Pelješki most je projektiran na temelju ulaznih parametara koji su dali seizmolozi", kazao je.

Dodaje da na cijelom našem području ima puno rasjeda, pogotovo na obali. 

"Ali još predstoji velik zadatak da se oni identificiraju i izdvoje seizmički aktivni rasjedi", kaže. 

Stanje s opremom je sve bolje.

"Što se tiče opreme, situacija se popravila u zadnjih godinu i pol. Na dobrom smo putu da kroz ulaganja u projekte dođemo na zadovoljavajući razinu što se tiče sizmečke ugroženosti nađe države", zaključio je Prevolnik.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr