Jesu li žene u politici tek rijetka vrsta? Provjerili smo hoće li stranke poštovati zakon o ženskim kvotama ili plaćati kazne

U posljednjem sazivu Hrvatskog sabora od 151 fotelje, u samo njih 29 zasjele su žene.

Pročitajte i ovo bez naknade za izbornu promidžbu Cijena demokracije: Evo koliko su nas koštali parlamentarni izbori Objavio DIP Restart koalicija i Domovinski pokret izbore zaključili s minusom, pet stranaka nije ni dostavilo financijska izvješća

Hoće li se to promijeniti? Dnevnik Nove TV pitao je to niz stranaka i sve tvrde – poštovat ćemo pravilo koje kaže da na svakoj listi mora biti barem 40 posto žena.

''Mi ćemo se truditi da veliki broj naših članica bude na listama kao što to obično biva'', rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

''Naše socijaldemokratsko uvjerenje, moja osobna agenda, kako god to hoćete nazvati, jest da u politiku uvedem puno više žena nego što je to bio slučaj'', kaže šef SDP-a Davor Bernardić.

Jedna žena, jedan muškarac

SDP će liste slagati po modelu jedna žena, jedan muškarac. U subotu glavni odbor odlučuje o još jednoj ideji. ''SDP će sljedeće rukovodstvo, glavni odbor i predsjedništvo stranke birati također poštujući rodni paritet'', kazao je Bernardić.

HDZ je zasad objavio samo nositelje lista i od njih 11 izabrao samo jednu ženu.

Svi se slažu da bi u prvi plan trebale sposobnosti, a ne spol. ''Voljeli bi živjeti u društvu gdje nema tih kvota, gdje se ljudi biraju i stavljaju na izborne liste ne prema tome kojeg su spola, nego da li kvalitetno rade, kakvi su ljudi, kakvi su njihovi životopisi, za što se zalažu'', kaže Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno.

''Nisam nekako ljubitelj takvih kvota. Mislim da to i ne ide u prilog ženama. Mislim da se žene trebaju izboriti onim što jesu, a to su njihove sposobnost i pamet'', smatra Mostovac Nikola Grmoja.

Kazne za one bez žena na listama

''Među nositeljicama ćemo predstaviti i naše kolegice, a i brinemo naravno o tome da žene aktivno sudjeluju u kreiranju i promišljanju svih naših politika'', kaže Igor Peternel iz Domovinskog pokreta.

Strankama kojima su žene na listi tek rijetka pojava prijete kazne. ''To je jedan od sjajnih alata. Imate nordijske zemlje koje su postizanjem takvih alata došli do takve razine demokracije da se danas gotovo i ne govori o rodnim kvotama'', objasnila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Za takve prekršaje propisana kazna je od 20 do 50.000 kuna. Naplaćuju se tek od 2016. godine, no je li i koliko kazni koja stranka platila kriju kao zmija noge.

Pravobraniteljica je detaljne podatke tražila od 49 stranaka koje su sudjelovale na lokalnim izborima 2017. godine. Samo njih 22 dostavile su odgovor.

Neke zemlje ne prihvaćaju liste bez žena

Protiv 10 stranaka pokrenuto je ukupno 30 prekršajnih postupaka. Doneseno je samo 13 pravomoćnih odluka, a ukupan iznos plaćenih kazni je nešto više od 25.000 kuna.

Neke zemlje takve kandidacijske liste, koje nisu složene po rodnim kvotama, ne prihvaćaju. ''Ako pogledamo iskustvo drugih država u svijetu vidjet ćemo da se taj model odbacivanja kandidacijskih lista pokazao boljim, učinkovitijim, transparentnijim i, rekla bih, možda boljim alatom'', kaže Višnja Ljubičić.

No taj model Hrvatska ne koristi. Stranke predaju liste kakve žele,
izbori dođu i prođu, a Državno izborno povjerenstvo obavijesti DORH i pravobraniteljicu koji onda pokreću prekršajni postupak. Postupci traju, novi izbori dođu, a žene u politici ostaju – rijetka vrsta.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr